OVAKO DALJE VIŠE NE IDE

Ruski kapitalizam plovi sovjetskim brodom

18.07.2011 u 04:37

Bionic
Reading

Havarija turističkog riječnog broda Bulgarija na rijeci Volgi, u kojoj se 10. srpnja utopilo preko stotinu ljudi, ponovno je aktualizirala problem suvremene Rusije: gospodarski rast i razvoj potrošačkog društva prečesto se odvija na bazi pretpotopne sovjetske tehnologije i strojeva koji su zadnji tehnički pregled legalno prošli prije valjda nekoliko desetljeća

U Rusiji svako toliko izgori neki starački dom u provinciji; ruše se stropovi zatvorenih bazena, tržnica, zastarjele instalacije uzrokuju brojne požare po stambenim sektorima, a nedavni pad putničkog aviona Tupoljev-134 kod Petrozavodska (44 mrtvih) podsjetio je na užasnu reputaciju ruske komercijalne aeroflote, koja je tek nedavno krenula u ozbiljnu obnovu letjelica, ali su neke kompanije na unutardžavnim letovima zadržale stare sovjetske avione koji su davno trebali biti uklonjeni s pista. Pohlepni eksploatatori našeg doba brukaju ime slavnog inženjera Andreja NikolajevičaTupoljeva koji je dizajnirao preko 100 letjelica, postavio 78 svjetskih rekorda, da bi se ime tog pokojnog pionira sovjetskog avio-inženjeringa danas lijepilo po svjetskim medijima koji izvještavaju o nesrećama prastarih letjelica što nose njegovo prezime.

Posebna priča je vojna tehnologija – od potonuća nuklearne podmornice Kursk 2000. godine, do niza poraznih izvještaja iz rata u Gruziji 2008. godine, ili nedavne eksplozije skladišta eksploziva kod Iževska... Rusija je, doduše, u ratu impresivnom brzinom razgromila gruzijsku vojsku, ali su izvještaji s terena govorili da je dio korištene vojne tehnologije bio toliko alanfordovski star i disfunkcionalan, da je aktualna mega-reforma ruske vojske vjerojatno motivirana i tim iskustvom.

Neki stručnjaci svojedobno su upozoravali na tzv. 'problem-2000': za početak novog milenija prognozirali su porast broja tehnoloških katastrofa povezanih s isluženom tehnikom iz bivše, sve davnije sovjetske epohe koja i danas značajno obilježava lice Rusije – pogotovo u provincijama.

Ekonomski odjel lista Novaja gazeta smatra da je drugi gorući problem koji dovodi do ovako strašnih posljedica nabujala državna birokracija. Ta ‘renesansa’ državnog ustroja po uzoru na sovjetsku praksu pripisuje se sadašnjem premijeru Vladimiru Putinu. Sustav je to u kojemu si netransparentna tijela s nazivima poput Rosmorrečflot, Gosmorrečflot ili Rostransnadzor međusobno prebacuju nadležnost i odgovornost za propuste kao što je havarija broda iz 1955. godine, u nimalo izvanrednim vremenskim okolnostima, ali pritom tehnički neispravnog i luđački prekrcanog turistima. U Rosmorrečflotu se brane brojkama: ‘samo u tjednu prije potonuća Bulgarije njhovi su inspektori dojavili o 448 prekršaja u svom sektoru. To bi trebalo biti jamstvo da doista rade svoj posao a ne da, recimo, žive od mita.

Tragedije se događaju u raznim društvenim sektorima ,i kao da tek one tjeraju vlast na reforme. Nakon stravičnog preklanjskog požara u permskom noćnom klubu Šepavi konj (preko 150 mrtvih), ispostavilo se da su vlasnici diskoteke imali sve potrebne dozvole, iako ih s obzirom na uvjete, ni u kojem slučaju nisu smjeli dobiti. Događaj je silno razjario Putina koji je javno priznao ogrezlost državnih činovnika u korupciju i natjerao politički vrh Permskog kraja na ostavku. Provedena je opsežna istraga, a u cijeloj Rusiji krenula je čistka bez presedana: u samo dva mjeseca zatvoreno je više od 2729 noćnih klubova i diskoteka.