Kao i Adamčuk, i vodeći novinar moskovskog lista Kommersant Oleg Kašin intenzivno je posljednjih mjeseci izvještavao o masovnim prosvjedima javnosti protiv kontroverzne gradnje autoceste zbog koje investitori namjeravaju posjeći dio stoljetne šume Himki. Dvojica razbojnika Kašina su sačekala ispred kuće u Moskvi u subotu oko ponoći, napali i tukli dok mu nisu slomili obje noge, glavu i prste. Napad je zabilježila i sigurnosna kamera.

Na sličan način stradali su nekoliko dana ranije i ekološki aktivisti Konstantin Fetisov i Anatolij Fetisov. Oni se također nalaze u bolnici zbog teških ozljeda zadobivenih u napadu razbojnika. Obojica su sudjelovala u prosvjedima protiv gradnje sporne autoceste, pa novinarske i organizacije za ljudska prava širom svijeta tvrde da je lako spoznati da svi napadi imaju cilj zastrašiti javnost kritičnu protiv ekološki štetnog projekta.

Novi val napada, koje su mnogi okarakterizirali kao pokušaje ubojstava, zaredao se nakon što su zastupnici u Europskom parlamentu 2. studenog obznanili da Europska unija neće financirati projekt putem svojih institucija, i to zbog protivljenja javnosti i negativnog utjecaja na šumski ekosustav koji se prostire na oko dvije i pol tisuće hektara oko Moskve. Sumnje u opravdanost projekta zbog štetnosti za okoliš i protivljenja javnosti još ljetos su izrazile Europska banka za obnovu i razvoj te Europska investicijska banka. Da europske banke od projekta definitivno odustaju u EU parlamentu u utorak je rekla Werner Shulz, njemačka zastupnica zelenih. Cestogradnja se inače smatra jednim od najkorumpiranijih gospodarskih sektora u Rusiji.

Reporteri bez granica priopćili su da su zgroženi i zaprepašteni brutalnim napadom na Kašina i druge novinare. 'Rekavši da „kriminalci moraju biti nađeni i kažnjeni' predsjednik Medvedev izgleda da je mislio ozbiljno. Držimo ga za riječ i inzistiramo da vlasti poduzmu sve potrebne mjere za nezavisan i učinkovit rad policije i pravosuđa.', poručio je nakon subotnjeg napada tajnik Reportera bez granica Jean-François Julliard

Potporu novinarima dali su i Međunarodna federacija novinara i Amnesty International. Amnesty je podsjetio da policija mora pronaći ubojice i naručitelje ubojstva Anne Politkovskaje, novinarke ubijene 2006. zbog kritičnog pisanja o Kremlju i ratu u Čečeniji.

Međutim, rad moskovske policije do sada se pokazao više nego problematičan. Početkom listopada ove godine, policija zaposjela redakciju Kommersanta i novinarima oduzela fotografije prosvjeda za očuvanje šume Himki, uključujući i one neobjavljene. Urednik lista Mihail Mihajlin kazao je da su policajci pokazali 'nalog za zapljenu dokumenata povezanih s napadom na lokalnu administraciju u šumi Himki. Nekoliko dana ranije policija je bezuspješno pokušala od novinara saznati identitet prosvjednika intervjuiranog putem elektronske pošte. Novinari su se pozvali na pravo na zaštitu svog izvora. Fotografije su konfiscirane i u listu Svobodnaja Pressa (Slobodni press), a o prosvjednicima je ispitivano još nekoliko novinara i fotografa.

U racije i ispitivanja početkom listopada policija je krenula nakon što je 500 maskiranih anarhista i antifašista napalo lokalnu administraciju grada Himki prosvjedujući protiv potpore lokalne vlasti projektu autoceste. Ekološki aktivisti u šumi su oformili kamp na trasi kojim bi trebali proći bageri i drvosječe. Interventne policijske snage pohapsile su dio aktivista te novinare Elenu Kostjučenko, iz magazine Novaja Gazeta i Jurija Timofejeva iz Radija Slobodna Europa. Dok su bjesnjeli požari u svim šumama oko ruske prijestolnice, aktivisti su nastavili kampanju koja je počela još 2007. kada je otkriveno da privatni ulagači namjeravaju graditi autocestu Moskva – Sankt Peterburg. Pritisci na novinare i aktiviste otad neprestano traju – od 2008. nekoliko puta je napadnut Mihail Beketov, urednik lista Himkinskaja pravda, koji je među prvima izvještavao o Himkiju.

Reporteri bez granica od prošle godine dvjema izvještajima naglasili su da je položaj novinara koji izvještavaju o okolišu u svijetu sve teži. Tajnik RBG-a Jean-Francois Julliard u razgovoru za Deutsche Welle usporedio je položaj ovih novinara s nekadašnjim statusom reportera o kršenjima ljudskih prava. 'Točno, to su iste prijetnje. Ekološki novinari susreću se s istim prijetnjama kao i novinari za ljudska prava, politički ili gospodarski novinari, prije deset ili 20 godina. Ne bi rekao da je jednako opasno kao izvještavanje o ratu, ali okoliš postaje goruće pitanje, vrlo delikatno i osjetljivo područje za izvještavanje.'