Ministarstvo pravosuđa ovih dana je poništilo pravnu likvidaciju Republikanske stranke Rusije iz 2007. godine. Ona je time postala osma politička sila u zemlji koja se može natjecati za ulazak u parlament. Od preostalih sedam, četiri redovito prelaze izborni prag Dume, dok se za preostale tri također smatra da su više-manje pod kontrolom Kremlja.

Predsjednik ukinute Republikanske stranke bio je Vladimir Rižkov, istaknuti liberal s početka 21. stoljeća. Rižkov se u međuvremenu pridružio uličnoj oporbi te skupa s Nemcovom i Kasjanovom osnovao Parnas (Partiju narodne slobode). No ni toj stranci režim nije dopustio da se registrira i izađe na lanjske izbore na kojima je slavila Putinova Jedinstvena Rusija, uz tisuće dojava o kršenju izbornog zakona. Trijumvirat donedavno marginaliziranih liberalnih političara iskoristit će najnoviju odluku Ministarstva pravosuđa i preimenovati Republikansku stranku u Parnas.

Nova politička sila trebala bi iskoristiti slobodarski zanos dijela tzv. građanske inteligencije i okupiti veći dio liberalnih prosvjednika i simpatizera s moskovskih i peterburških ulica koji nakon dugogodišnje apatije žele utjecati na razvoj zemlje i traže svoje predstavnike u politici. Vođe Parnasa imaju četiri godine da se pripreme za iduće parlamentarne izbore, pronađu i neke nove lidere, dopru do birača i uđu u Dumu kao jedina stranka koja (vjerojatno) ne pristaje na kompromis s režimom i diktat iz ureda Vladimira Putina

Kao jedan od posljednjih akata bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedjeva, u političku praksu Rusije vraća se i direktni izbor guvernera autonomnih oblasti, a ne da ih, kao dosad, imenuje predsjednik. Kremlj si je, doduše, zadržao snažne mehanizme kontrole lokalnih vlastodržaca.