'Pitam kolegicu nije li možda nepravedno koristiti naziv (prošek, op. a.) koji je sličan talijanskom proseccu kako bi se tržilo ovim vinom koje je potpuno drugačije od talijanskog prosecca. Nije li to zavaravanje potrošača koji zapravo dobro poznaju talijanski prosecco i koji objektivno ima veću kvalitetu i koji treba zaštiti kao što je već povjerenik i rekao', zapitala je Bizzotto.

Tomašić je odgovorila kao iz topa.

'Kolegice, onda bi tako trebalo biti isto ako jedan grad u Hrvatskoj ima isto ime kao grad u Italiji, onda se taj grad, što, trebao raseliti ili uništiti. Prošek u Hrvatskoj je isto star kao prošek u Italiji, a slično ime ne bi uopće trebalo smetati, jer mi isto imamo svoje porijeklo, kao i vi svoje. Hvala lijepo', odgovorila je hrvatska europarlamentarka.

Prethodno, Ruža Tomašić je u svom govoru izrazila zabrinutost za budućnost hrvatskog vinarstva i vinogradarstva u sklopu EU-a.

'Slučaj hrvatskog prošeka i terana, koji su bili suočeni s potencijalnom zabranom prodaje ulaskom Hrvatske u EU, najbolje pokazuje delikatnost trenutne situacije. Smatram kako ne bismo smjeli odustati od modela proizvodnje prema zemljopisnom podrijetlu te izražavam nadanje kako nije u namjeri Komisije promicati proizvodnju vina bez zemljopisnog podrijetla', napomenula je Tomašić.

Dodala je da upravo snažno brendiranje vrhunskih i kvalitetnih vina prema njihovom zemljopisnom podrijetlu predstavlja polazišnu točku vinarske strategije za mnoge male države poput Hrvatske.

'Prečeste korekcije i brze reforme zajedničke organizacije tržišta vina kontraproduktivne, jer nam ne omogućuju sagledavanje rezultata i posljedica prethodnih reformi, s obzirom da je vinova loza višegodišnja biljka, što cijeli sektor vinarstva čini prilično tromim na brze promjene', upozorila je Tomašić.