Nije nikakva tajna da je potreba za stručnjacima iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) svagdje u svijetu velika, osobito u razvijenim zemljama zbog čega ih mnoge uvoze. Istovremeno, mladima je u Hrvatskoj sve više jasno da visoko obrazovanje, samo po sebi, više nije garancija zaposlenja; udio nezaposlenih i konobara s diplomom svake je godine sve veći.

PMF je na cijeni u svijetu

Matematičarka prof. dr. Aleksandra Čižmešija, prodekanica za nastavu na zagrebačkom PMF-u kaže da se njihove diplome priznaju i cijene na najboljim sveučilištima svijeta, od Oxforda preko MIT-a i nadalje, tako da diplomanti koji žele na poslijediplomski studij nemaju nikakvih problema naći neko atraktivno mjesto.

'Najbolji mogu nastaviti na najboljim sveučilištima, no mjesta ima čak i za prosječne', kaže Čižmešija.

Ističe da je to, među ostalim, rezultat kvalitete PMF-a što potvrđuje činjenica da su 'članovi stranog povjerenstva koje je provelo vrednovanje i reakreditaciju PMF-a u Zagrebu, u kojem je bilo profesora s Oxforda, Kenta i drugih ponajboljih sveučilišta, u preambuli napisali da je on kruna sveučilišta u Hrvatskoj'.

Konačno, u prilog tome govori i fascinantan uspjeh koji su brojni studenti hrvatskih prirodoslovnih fakulteta ostvarili i ostvaruju u svijetu.

Upisuju se sve bolji učenici

PMF u Zagrebu, iako spada u zahtjevnije fakultete, posljednjih se nekoliko godina popunjava već u prvom, ljetnom roku, a upisuju ga sve bolji učenici.

'Dolaze nam izvrsni učenici, uglavnom s odličnim uspjehom na maturi. Izuzetak su samo neki nastavnički studiji na kojima je popunjenost nešto slabija. Konkretno, riječ je o dva dvopredmetna studija - fizike i još jednog predmeta te matematike i tehnike. Na svim ostalim studijima, uključujući i nastavnički iz matematike, navala je velika', objasnila je Čižmešija.

Prodekanica kaže da je teško točno reći koliki je porast zanimanja jer se broj rođenih i učenika svake godine smanjuje, dok broj mjesta na studijima raste. Kapaciteti su im uvijek 100 posto popunjeni, a interes je teško kvantizirati i zbog toga što pristupnici danas imaju priliku u posljednji čas promijeniti odluku i upisati neki drugi fakultet, čega prije nije bilo. Prije uvođenja e-upisa moglo se jasno vidjeti koliko je zainteresiranih ostalo ispod crte. Ipak, činjenica da se upisuju sve bolji učenici govori da zanimanje raste.

'Na to konačno ukazuju i postignuća studenata. Iz godine u godinu sve ih je više koji završavaju i koji po programskim ugovorima imaju 55 ECTS bodova', kaže Čižmešija.

Ne žele povećanjem kvota srozati kvalitetu

Unatoč tome što na Sveučilištu u Zagrebu humanističke i društvene znanosti još uvijek dominiraju brojem studenata, kao i brojem onih koji završavaju na burzi, vodstvo PMF-a ne planira povećanje upisnih kvota dok se za to ne steknu odgovarajući uvjeti.

'PMF bi s obzirom na potrebe koje su velike rado povećao upisne kvote, međutim to bi ugrozilo kvalitetu nastave, omjer broja nastavnika i studenata. Naša nastava zahtijeva laboratorije, a PMF može ozbiljnije razmišljati o povećanju kapaciteta kada riješi problem prostora. Na tome se radi na više lokacija u Zagrebu, no još uvijek manjka sredstava. Ipak, nikada nećemo napraviti damping u kvaliteti, odnosno jako povećati kvote, a da nam studenti potom ne završavaju', ističe prodekanica.

Studenti sve više pitaju za zapošljivost, a ne za težinu

Čižmešija smatra da je jedan od razloga zabilježenom trendu činjenica da studenti na smotrama fakulteta i pri upisima sve češće postavljaju pitanje što mogu raditi i gdje se mogu zaposliti, a sve manje je li studij težak. Na PMF se gotovo isključivo upisuju gimnazijalci, osobito s prirodoslovnih smjerova, a tek zanemarivo učenici strukovnih škola.

'Mislim da danas mladi razumiju da je završeni studij u STEM-u praktički garancija za dobivanje dobrog i zanimljivog posla. Činjenica je da je već i u medijima u Europi i u svijetu sve snažniji naglasak na STEM-u koji je jako važan za gospodarstvo. S obzirom na naše resurse, i mi se u Hrvatskoj moramo okrenuti STEM-u, a fizika i matematika temeljne su znanosti bez kojih se ništa ne može. Stoga je važno da razvijamo prirodoslovlje, biotehnologiju, medicinu itd. jer to je znanstvena elita', poručila je naša matematičarka.

Traženi u cijeloj Hrvatskoj

Prema Čižmešiji, završenih PMF-ovaca manjka posvuda u Hrvatskoj, u svim županijama.

'Naših studenata na burzi praktički nema. Sada, kada završe studij nakratko će se pojaviti, međutim bit će ih malo i brzo će nestati. Neki od njih, a ovo govorim kao matematičarka, rade još dok studiraju. Potreba za njima je jako velika. Svake godine objavljuje se knjižica o potrebama usklađivanja obrazovnog sektora i tržišta rada po županijama, a u svima matematičari i fizičari spadaju u deficitarna zanimanja. Ni jedna struka PMF-a ni na jednom popisu ne spada u one čije bi kvote trebalo smanjiti ili bi trebalo prestati stipendirati. Naši studenti mogu se zaposliti i na poslovima za koje se nisu izravno obrazovali jer su vrlo snalažljivi. Dobar primjer su banke koje imaju veliku potrebu za vrsnim matematičarima. S PMF-om posao je tu!', jasna je Čizmešija.

Na PMF-u se nastavnički studiji stimuliraju tako što je cijena ECTS bodova upola manja, a postoje i stipendije za bolje studente.

U Splitu isti trend

Slična situacija zabilježena je i na splitskom PMF-u gdje se u posljednjih pet godina interes učenika gotovo udvostručio. Neki profesori ondje se šale da je to rezultat popularnosti humoristične serije 'Teorija velikog praska'.

Fizičar prof. dr. Ante Bilušić, dekan splitskog PMF-a, kaže da su u matematici kvote svake godine popunjene. U fizici su nekoliko godina bilježili rast, da bi u posljednje vrijeme broj kandidata stagnirao.

'Mi na fizici još nismo popunili kvotu do kraja, no planiramo više promotivnih akcija sada, kada se uselimo u novu, opremljeniju zgradu. To bi moglo privući studente', uvjeren je Bilušić.

I u Splitu bilježe povećanje kvalitete studenata, iako oni najbolji idu na PMF u Zagreb.

'Mislim da su s dolaskom krize ljudi shvatili da se obrazovanjem u prirodnim i tehničkim znanostima može osigurati sigurniji kruh. Država obećava da će pomoći studije STEM-a, no za sada to nažalost ostaje samo deklarativno', zaključio je splitski fizičar.