Kazao je kako smo na remontu MIG-ova 2002. godine koji je rađen u Rumunjskoj prošli gore nego prošle godine s Ukrajinom.

'Kupljena su četiri MiG-a kojima se ne zna porijeklo. Za ove današnje se govori da su od svugdje sastavljeni, a za ove iz 2002. se ne zna ni od kud su došli', kazao je Ćustić i dodao da su rezultati njihove borbene sposobnosti bili mješoviti jer su neki avioni su imali probleme.

Upitan kakav stav ima oko remonta u Ukrajini kazao je kako mi svi gledamo iz perspektive čovjeka koji je kupovao rabljeni auto.

'O tome bi trebali govoriti inženjeri zrakoplovstva, ali od njih ništa nismo čuli. Morali bismo doznati što oni govore o tome i znat ćemo ima li potrebe za istragom. Pomoćnik ministra obrane je 2012. zaustavio taj remont jer su nas Ukrajinci upoznali s mogućnošću prekucavanja brojeva. Mi smo pristali na to jer smo to smatrali prihvatljivim. Možda je postojala tehnička opravdanost za to što se napravilo', kazao je Ćustić.

Na pitanje ima li elemenata veleizdaje u ukrajinskom remontu kako se to moglo čuti posljednjih dana kazao je da koliko se sjeća iz prava, da bi bila počinjena veleizdaja država mora biti u ratu.

Podsjetio je da 2002. nije bilo natječaja iako se prije dogovora znalo da su opcije Aerostar, Ukrajina i jedna izraelska tvrtka.

'Drugi put je proveden natječaj. Aerostar i i Ukrajina su se javili na njega i Ukrajina je dobila posao. Mislim da bi se lako moglo doći do odgovora na sva pitanja jer postoje ljudi u Ministarstvu obrane koji to sve znaju. Svako toliko se javi i ova priča iz 2014., ali i javnosti su poznate sve bitne činjenice koje su se ovdje događale', istaknuo je Ćustić.

Naveo je i da su 2002. su na zrakoplove dane garancije od 10 godina, ali da se tu zapravo radi o o 'apoteci dijelova'.

'To su dijelovi za brzu zamjenu ako dođe do kvara. Ukrajinici jamče na hrvatskom tlu 'apoteku dijelova' i postojat će mogućnost popravka zrakoplova za koju će oni biti odgovorni. Rumunji nisu imali takvu obvezu. Što se tiče 10 godina - to nije garancija kao kad kupite mikser nego se njom garantira da je taj zrakoplov spreman za obavljanje predviđenih dužnosti zrakoplova', pojasnio je Ćustić.

Smtara da su MiG-ovi prevaziđeni i da danas postoji desetaka tipova novih borbenih zrakoplova te da je šansa da se s njima brani zračni prostor jako slaba.

'Vi možete vaditi elektorniku iz njega i dodavati novu, ali jednostavno s nekim avionima kao Eurofighter ili velikom paletom američkih zrakoplova jednostavno ne bi bilo nikakve usporedbe niti mogućnosti da MiG obori takav zrakoplov.

Upitan kakva će biti strategija HRZ- oko nabave zrakoplova kazao je da se ta odluka mora donijeti.

'Jedna je opcija kupovine rabljenog zrakoplova. Spominjao se Grippen i F-16. To su dobri zrakoplovi. Postoji i druga opcija lakog borbenog zrakoplova. Ti zrakoplovi su nastali ko zrakoplovi za obuku. Oni bi bili manjih sposobnosti, ali bi bili adekvatni za naše potrebe.Za tih 300 do 400 milijuna eura bi se moglo dobiti nove takve lake zrakoplove ili rabljene punokrvne borbene zrakoplove', zaključio je.