Prvi korak Sabor je napravio u srpnju, treći bi, uspiju li vladajući osigurati dvotrećinsku većinu, odnosno 101 glas, trebao napraviti u idućoj godini.

Izmjenama se teži olakšati provedbu referenduma, pa bi se broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma smanjio sa dosadašnjih 360.000 (deset posto od ukupnog broja birača) na 250.000 birača, a moguće i na 200.000 birača.

Vratio bi se kvorum podrške potreban za uspješno okončanje promjene Ustava. U važećem Ustavu stoji da za to treba većina od broja birača koji izađe na referendum, podsjetio je Dražen Bošnjaković (HDZ), predsjednik saborskog Odbora za Ustav.

Ipak, prevladao je stav da za promjenu Ustava treba veći konsenzus u društvu. Prvotno se predlagalo da to bude trećina od ukupnog broja birača, a sada se u drugom koraku došlo do toga da bi bilo dovoljno 30 posto od ukupnog broja birača.

Dakle, to je tri posto manje, odnosno stotinjak tisuća glasova, istaknuo je Bošnjaković, koji drži da je to „pristojan konsenzus“ koji bi pokazao da je društvo složno oko nekih promjena.

Kad je riječ o izmjenama Zakona o Ustavnom sudu, odustalo se od odredbe o prethodnoj kontroli referendumskog pitanja koju bi po službenoj dužnosti provodio Ustavni sud, ostaje kontrola na zahtjev 15 zastupnika, Vlade ili predsjednika Republike.

Brisana je odredba o nemogućnosti referenduma o pitanjima koja su u isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora, Vlade ili predsjednika RH jer izaziva nedoumice.

Ustavni zakon uskladio bi se s važećom odredbom u Ustavu u kojemu sada piše da se ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom zastupnika, dok u Ustavnom zakonu stoji stara odredba da se bira natpolovičnom većinom, tj. sa 76 glasova.

Utvrđeni nacrt promjene Ustava, kako ga je predložio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav dobio je glasove 77 zastupnika, 14 ih je bilo suzdržano, 18 protiv. Za drugi korak ustavnih promjena potrebno je 76 glasova.