U ime Kluba zastupnika HDZ-a Vesna Bedeković pohvalila je izvješće te ocijenila da je znatan broj visokih učilišta napravio kvalitetan pomak u odnosu prema prošlom izvješću 2009. godine.

'Od 34 visoka učilišta kojima je revizijom izraženo bezuvjetno mišljenje njih 21 u prošloj reviziji je imalo uvjetno mišljenje, iz čega je razvidan jedan kvalitativan pomak', rekla je Bedeković.

Dodala je da su najčešće nepravilnosti utvrđene u neizvršenim nalozima iz prošle revizije u računovodstvenom poslovanju i u području prihoda i rashoda.

Mogućnost za poboljšanje vidi u utvrđivanju kriterija za stjecanje i raspolaganje vlastitim i namjenskim prihodima na temelju jedinstvenog propisa koji bi vrijedio jednako za sva visoka učilišta te u osnaživanju sustava unutarnje revizije.

Branimir Bunjac iz Živog zida osvrnuo se na tvrdnju da su plaće profesora na visokim učilištima previsoke u odnosu prema zaposlenicima u obrazovanju. 'Koliko ja vidim, sveučilišni profesori koji dođu u Sabor ne uzimaju saborsku plaću, a pojedini profesori na fakultetima imaju tri puta veću plaću od saborskih zastupnika', rekao je, dodajući da bi plaće na fakultetima trebale biti adekvatne ostatku društva u cjelini.

U pojedinačnoj raspravi Tomislav Žagar (SDP) istaknuo je da je novac uložen u obrazovanje najbolje uložen novac, a mjerilo kvalitete nekog studija trebao bi biti broj diplomiranih, a ne upisanih studenta. 'Ne samo da bi se na taj način trebala mjeriti kvaliteta nekog studija, već bi mjerilo trebalo biti i zapošljivost', ocijenio je.

Sabor nastavlja s radom u petak, i to raspravom o Polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike Hrvatske narodne banke (HNB), koja u izvješću navodi da se gospodarski rast nastavio u drugoj polovici 2015. godine, i to nešto izraženijom dinamikom nego u prvom polugodištu.

HNB navodi da je pritom ostvareno razmjerno veliko povećanje izvoza usluga, investicija i osobne potrošnje. Istodobno je na tržištu rada zabilježen rast broja zaposlenih i pad broja nezaposlenih osoba.
Inflacija potrošačkih cijena u drugom se polugodištu smanjila, ponajprije zbog prelijevanja nižih cijena sirove nafte i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu na domaće cijene.

U takvim uvjetima monetarna politika HNB-a i dalje je bila usredotočena na održavanje visoke likvidnosti bankovnog sustava, uz istodobno održavanje stabilnosti tečaja kune prema euru, koja je ključan preduvjet za održavanje financijske stabilnosti u zemlji. Krajem trećeg i u četvrtom tromjesečju 2015. središnja je banka, kako navodi, nizom povezanih mjera smirila pritiske na deviznom i novčanom tržištu do kojih je došlo zbog donošenja zakonskih izmjena kojima se regulira konverzija kredita u švicarskim francima.

Razmjerno snažna fiskalna konsolidacija provodila se i u drugoj polovini godine, no dug opće države nastavio se povećavati, stoji, među ostalim, u izvješću HNB-a