kraj mandata

Sabor se raspušta u četvrtak: Što se događa s temama koje ostanu na dnevnom redu?

12.03.2024 u 13:01

Bionic
Reading

Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da će Hrvatski sabor biti raspušten 14. ožujka. Nakon toga počinju teći ustavni rokovi tijekom kojih bi trebali biti raspisani i najkasnije u roku od 60 dana i održani parlamentarni izbori. Posljednje dane vladajuća većina koristi da progura neka rješenja koja bi im mogla donijeti pokoji glas više na izborima. No mnogo će toga ostati neraspravljeno

Liječničke udruge prošli su petak tako pozdravile odluku Vlade o ukidanju tzv. robovlasničkih ugovora. Riječ je o dugogodišnjem zahtjevu liječnika za koji vlast do sada nije imala dovoljno sluha, ali je na kraju mandata promijenjeno mišljenje i odlučilo ga se usvojiti po hitnom postupku.

U posljednjim satima aktualnog saziva vladajuća većina planira još raspravljati o zakonu o plaćama pravosudnih dužnosnika, o lobiranju, o šumama, kao i o imenovanju pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Na dnevnom redu Sabora još je oko 180 neraspravljenih prijedloga zakona i izvješća i sasvim je jasno da neće biti svi usvojeni. Uglavnom se radi o oporbenim prijedlozima i inicijativama uvrštenima na dnevni red, ali ih je vladajuća većina ignorirala. Dio neraspravljenih točaka čine Vladina izvješća, kao i izvješća institucija koje imaju obvezu podnositi ih Saboru.

Što se događa s točkama koje se nalaze na dnevnom redu Sabora nakon njegova raspuštanja?

Izvješća čekaju izbor novog saziva Hrvatskog sabora da ponovno budu uvrštena na dnevni red dok se ostali zakonski prijedlozi i inicijative brišu.

Tako smo na dnu dnevnog reda pronašli Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova za 2019. godinu, a koji na usvajanje čeka buduću garnituru jer se aktualni saziv u četiri godine nije stigao pozabaviti tom temom. U međuvremenu su stigli izvještaji za naredne tri godine poslovanja mirovinskih fondova te također čekaju usvajanje.

Što se još krije u bespućima dnevnog reda Sabora koji se raspušta u četvrtak? Vladajući HDZ je s partnerima odlučio ostaviti prijedlog zakona o referendumu za neka druga, sretnija vremena, iako se na dnevnom redu nalazi konačni prijedlog tog zakona. Radi se o delikatnom problemu koji se vuče već čitav niz godina, još otkad je spušten prag kako bi se odluka o ulasku u Europsku uniju mogla donijeti običnom većinom birača izašlih na referendum, a ne ukupnog broja birača. Od tada su sindikati i aktivističke udruge prepoznali važnost direktne demokracije te su raznim inicijativama zadavali brojne glavobolje vladajućima, pa bi se sada to ograničilo, ali opet na način da ne osujete sebi mogućnost da se danas, sutra koriste tim alatom. Zbog toga se ta tema vuče na političkoj pozornici već dug niz godina, a rješenje ćemo još neko vrijeme pričekati.

Sabor raspravlja o SDP-ovu prijedlogu da se raspusti i raspišu novi izbori
  • Sabor raspravlja o SDP-ovu prijedlogu da se raspusti i raspišu novi izbori
  • Sabor raspravlja o SDP-ovu prijedlogu da se raspusti i raspišu novi izbori
  • Sabor raspravlja o SDP-ovu prijedlogu da se raspusti i raspišu novi izbori
  • Sabor raspravlja o SDP-ovu prijedlogu da se raspusti i raspišu novi izbori
  • Sabor raspravlja o SDP-ovu prijedlogu da se raspusti i raspišu novi izbori
    +2
Sabor raspravlja o SDP-ovu prijedlogu da se raspusti i raspišu novi izbori Izvor: Pixsell / Autor: Neva Zganec/PIXSELL

Na hlađenju je ostao i oporbeni prijedlog odluke o osnivanju istražnog povjerenstva radi utvrđivanja potencijalnog korumpiranja medija javnim novcem. Iako su mediji prenijeli da će se u posljednji trenutak raspravljati o formiranju povjerenstva, ta točka za sada nije uvrštena na dnevni red za raspravu u utorak.

Riječ je o aferi nakon koje je smijenjen tadašnji ministar gospodarstva Davor Filipović i njegov posebni savjetnik Jurica Lovrinčević, a koji je lokalnoj zagrebačkoj televiziji Mreža TV nudio novac državnih tvrtki, kojim bi se kupio njezin oglasni prostor, a zauzvrat je tražio da se njemu osobno vrati polovica novčanog iznosa.

Tu je i Mostov prijedlog kojim je pokušao natjerati Hrvatski sabor da obveže Vladu i MUP da aktiviraju Hrvatsku vojsku radi zaštite vanjskih granica od migranata, ali i zahtjev Vladi da se proglasi člana Predsjedništva BiH Željka Komšića personom non grata, nepoželjnim u Republici Hrvatskoj, pa prijedlog Katarine Peović iz Radničke fronte o uvođenju poreza na neto bogatstvo i želja Kluba zastupnika Možemo! da se omogući upis istospolnih roditelja u rodni list djeteta.

Tamo se krije i prijedlog Mire Bulja da se zabrane genetski modificirani organizmi ili prijedlog zakona o zaštiti života, koji su poslali Hrvatski suverenisti, te ideja Anke Mrak Taritaš da se osigura psihološka pomoć za sve učenike osnovnih i srednjih škola. Karolina Vidović Krišto željela je pak izvješća o arbitraži koja se vodi pred sudom u Washingtonu protiv Hrvatske, kao i o demografskim kretanjima.

Gotovo cijeli mandat na dnevnom redu proveli su SDP-ovi prijedlozi izmjena zakona o sprečavanju sukoba interesa, o porezu na dohodak i o doplatku za djecu.

Do posljednjeg trenutka postoji šansa za neki preokret, ali je malo vjerojatna. Prema Poslovniku, za dnevni red Hrvatskog sabora zadužen je predsjednik toga tijela, a tu dužnost već osam godina obnaša HDZ-ov Gordan Jandroković.

Predsjednik Sabora predlaže dnevni red i na samoj sjednici može ga mijenjati na način da iz prijedloga izostavi pojedine teme ili ga dopuni novim temama. Tako izmijenjen ili dopunjen dnevni red dostavlja se zastupnicima u obliku konačnog prijedloga.

U prijedlog dnevnog reda predsjednik Sabora unosi sve teme i akte podnesene u skladu s odredbama Poslovnika, a prijedlozi zakona i drugi akti podneseni u vrijeme u kojem Sabor ne zasjeda uvrštavaju se u dnevni red prve iduće sjednice Sabora.