'Budući da se povjesničari u Europi pa i u Hrvatskoj slažu da u potpunosti nisu moguća objektivna tumačenja činjenica te da o povijesti ne odlučuju političke stranke, ni parlamenti, Predsjedništvo hrvatskog Sabora smatra da ne bi trebalo nametati mišljenja o zbivanjima na Bleiburškom polju i takozvanom Križnom putu, pa stoga Sabor ne bi trebao biti pokrovitelj samo obilježavanja 15. svibnja na Bleiburškom polju, već i žrtava koje su pale za slobodu Hrvatske. Iznimno će ove godine biti pokrovitelj, ali samo financijskim sredstvima osiguranim u proračunu za obilježavanje 15. svibnja - Spomendana Bleiburških žrtava i žrtava Križnog puta', stoji u zaključku Predsjedništva Sabora o pitanju pokroviteljstva nad Bleiburgom.

'Opće je hrvatsko jedinstvo, u tom sam uvjeren, da postoje žrtve ne samo Križnog puta, nego da postoje i mnoge nevine žrtve koje su stradale na način da im nije suđeno. Svi osuđuju one koji su počinili i koji su uzročnici tih žrtava, žrtve zaslužuju puno poštovanje i pijetet i to je ono s čim smo se na Predsjedništvu Sabora složili. Ono s čime se nismo složili, predstavnici u Predsjedništvu od Kukuriku koalicije i HDZ-a, je da i dalje ne budemo pokrovitelj nad održavanjem i obilježavanjem žrtava bleiburških i žrtava Križnog puta. Radi se o tome da smatramo da su žrtve do kojih je došlo bile žrtve na Križnom putu kroz Hrvatsku i Sloveniju, da su se na Bleiburškom polju odvijale završne i legitimne borbe Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i već tada gotovo poraženih Pavelićevih snaga i da je tamo došlo do stradanja s obje strane, ali nije bilo nevinih žrtava. Nevinih žrtava je bilo, jer je do njih došlo bez suđenja, na stratištima i grobnicima kroz put Križnog puta. Smatramo da treba obilježavati, dati počast i pun pijetet tim žrtvama na stratištima grobnicama Križnog puta', pojasnio je odluku Sabora njegov predsjednik Boris Šprem

Kazao je kako je 1996. prilikom donošenja Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima došlo do zloupotrebe, jer se izmjenom Zakona 15. svibnja naveo kao spomendan, odnosno dan obilježavanja hrvatskih žrtava za slobodu i nezavisnost, a u odluci o formiranju Odbora za obilježavanje bleiburških i žrtava Križnog puta tog istog datuma utvrđeno je da se obilježavaju bleiburške žrtve i žrtve Križnog puta.

Osim zaključaka vezano uz Bleiburg, Predsjedništvo Sabora zaključilo je i da bi se 18. studenoga trebala obilježavati ne samo tragedija Vukovara, nego i spomendan na sve hrvatske žrtve stradale za slobodu i nezavisnost, kao što bi se, kao i do sada, 23. kolovoza trebao obilježavati kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizma i autoritativnih režima.

Šprem je u odgovoru novinarima potvrdio da će Sabor financijski biti pokrovitelj Bleiburga ove godine, jer su sredstva u proračunu već osigurana te da će se u jesen nastojati organizirati rasprava na kojoj bi se odredio novi datum 'obilježavanja žrtava Križnog puta'.

Novinari su Šprema podsjetili da su na Bleiburgu bili i aktualni premijer Zoran Milanović, ali i predsjednik Ivo Josipović te su predsjednika Sabora upitali što se dogodilo da SDP mijenja mišljenje.

SDP ne mijenja mišljenje, SDP razmatra što se događalo ovih zadnjih 12 godina, a događale su se zloupotrebe i manipulacije obilježavajući na Bleiburgu žrtve Križnog puta. Kao što znate, ikonografija ustaška, fašistička je dominirala upravo na vašim ekranima, niste mogli to zaobići. Želimo to promijeniti, želimo učiniti to da se žrtve Križnog puta obilježavaju u Hrvatskoj, da se obilježavaju na dostojanstven i primjeren način', kazao je Šprem

Kazao je kako se Predsjedništvo Sabora u svojoj odluci nije povodilo inicijativom Danijela Ivina, kao ni inicijativom Saveza antifašističkih boraca, nego rezolucijama Europskog parlamenta iz 2005. i 2009. i parlamentarne skupštine Vijeća Europe gdje se govori da se političke stranke ne bi trebale baviti odlučivanjem o povijesti. Novinari su tada Šprema upozorili da je upravo Račanova politika uvela obilježavanje Bleiburga, no Šprem je kazao da tada nije bilo rezolucija Europskog parlamenta.

'Imamo nova saznanja, nove odrednice i Europske unije, a mi uskoro ulazimo u EU', rekao je Šprem, na što su ga novinari upitali zašto se onda premijer Milanović nije vodio tim odrednicama kada je išao na Bleiburg.

Simbol stradanja žrtava Križnog puta je bio na Bleiburgu i tako ga se uzimalo, sve do sada dok nismo ocijenili da bi trebao prestati biti taj simbol', zaključio je Šprem

KOSOR: LICEMJERNO JE NE BITI POKROVITELJ, A DATI NOVAC

Protiv ukidanja pokroviteljstva nad komemoracijom u Bleiburgu bio je HDZ, čija je predsjednica Jadranka Kosor kazala kako je današnja odluka 'proziran manevar vladajućih'.

'Odluka većine u Predsjedništvu jest da Sabor ne bude pokrovitelj, ali da se isplati novac, što mislim da je licemjerno jer očito nije bilo dovoljno hrabrosti u vladajućima da idu do kraja. Odluka vladajuće većine da se skine pokroviteljstvo nad komemoriranjem u Bleiburgu pokazuje da misle da je to loše pa je onda pitanje zašto za to loše daju novac poreznih obveznika. Smatramo da je to loša odluka i ona će sigurno uvjetovati nove podjele u hrvatskom društvu, nove rasprave, a mi smo mislili da su te rasprave završene. Činjenica je da je i gospodin Račan bio u Bleiburgu, i gospodin Milanović i gospodin Josipović i to je jasno govorilo o tome da su oni smatrali da to mjesto komemoriranja nevinim žrtvama jer su nevine žrtve sve one koje su smaknute, ubijene ili likvidirane bez suđenja. Naravno da je naše pitanje što se promijenilo? Radi se o jednoj odluci koja je polovična, koja pokazuje nedostatak hrabrosti, nedostatak vizije', kazala je Kosor

Osvrnula se pritom i na ideju da se 18. studenoga obilježava spomendan na sve žrtve pale u borbi za slobodu i neovisnost. 'Pokušaj da se sve preusmjeri na 18. studenog, Dan sjećanja na žrtve Vukovara, pa da to ne bude više dan sjećanja na žrtve samo Vukovara, nego općenito dan sjećanja, jest također loš potez. U Vukovaru se sjećamo žrtava agresije, a u Bleiburgu komemoriramo na žrtve koje su likvidirane nakon rata, zaključila je Kosor