Nenad Stazić (SDP) kaže da predloženi zakon ne predviđa nikakva sredstva, pa se pita kakva je onda korist od njega ako ništa ne košta, te zaključuje da je 'to onda čista deklaracija'.

Od Vukovara radite mauzolej, grobnicu, ne pomažete duboko podijeljenom gradu iz kojega se odlazi, zakon je sipino crnilo koje treba sakriti istinu o Vukovaru koja nije ispričana do kraja, kaže Stazić pitajući se zašto je prekinut proboj kod Marinaca, zašto su 'vlasti HDZ-a' pretukle Milu Dedakovića, zapovjednika obrane.

Goran Beus Richembergh (Glas) za zakon kaže da je promašaj, žali što tema stradanja i duga prema Vukovaru nije uspjela izazvati međusobno razumijevanje, dogovor pozicije i opozicije.

Tomislav Panenić (Klub NLM) vladajuće je upitao hoće li u nekom budućem vremenu biti moguće da oznaka mjesta posebnog pijeteta bude dvojezična. Niste naglasili da će biti latinična i na hrvatskom jeziku, niste se usudili, jer je to suprotno politici Andreja Plenkovića, ostavili ste otvoren prostor da na mjestu posebnog pijeteta jednog dana stoji i čirilična oznaka, kaže zastupnik.

Kritičan je prema sastavu Vijeća za domovinski pijetet, od 17 članova, samo će tri biti predstavnici branitelja i stradalnika s područja Vukovara. Od onih koji su stradali stvorili ste manjinu, poručuje Panenić. Most NL ustrajava da se zakonom ne rješava ključni problem Vukovara, pitanje dvojezičnih, odnosno ćiriličnih ploča, što je, kaže, izvor problema i netrpeljivosti.

Nismo protiv pisma ćirilice, no 2013., kad su bile postavljene ćirilične ploče, to je bio trijumf zločinaca, a poraz žrtava, kaže Miro Bulj i poručuje kako bi, s obzirom na to da zakon ne rješava problem dvojezičnosti, bilo korektno povući ga.

Ne sporeći da u zakonu ima i dobrih odredbi, Hrvoje Zekanović (Hrast) kaže da se on 'poigrava' sa Vukovarom, koristi isključivo za političke, predizborne svrhe. Zakon ne vrijedi aposolutno ništa, a dvojezične ploče ne pridonose snošljivosti, kaže zastupnik.

Ističući kako pijetet i poštovanje žrtve svima treba biti na prvom mjestu, Boris Milošević (SDSS) drži da se to ne može propisati zakonom, to se treba osjetiti. Poštovanje prema žrtvi smo pokazali, pokazivat ćemo i ubuduće, kaže te navodi kako je važno raditi na dijalogu, pomirenju, pronalasku nestalih.

Poručuje i kako ćirilica simbolizira Srbe u Hrvatskoj, pa reći da je ona nepoželjna - je reći i da su Srbi nepoželjni. Marijana Balić (HDZ) ističe kako zakon nudi okvir koji će tom gradu omogućiti vraćenje na tračnice napretka. On nije rješenje svih problema koje Vukovar ima, ali je značajan korak na tom putu, kaže Balić i poručuje da žrtva Vukovara ostaje trajan simbol neopisivih tragedija, ali i simbol zajedništva, pobjede i nade.

Ivan Kirin (HDZ), podsjeća da je u Vukovaru ubijeno 2717 osoba, u logorima ih je bilo 3200, prognano 22000. Treba proći nekoliko generacija, trebaju slike izblijediti, pa da krenemo rješavanju nagomilanih problema, a ne provoditi nerazumno politiku ćirilice. Koristi li to Vukovaru? upitao je Kirin.