Dokumenti koje su jučer počeli objavljivati The New York Times, The Guardian, Le Monde, Der Spiegel i El País pravi su rudnik skandala i američka državna tajnica Hillary Clinton teško se iz ovoga košmara može izvući neozlijeđena ili neokaljana. Ma koliko vrištala na čelnu osobu WikiLeaksa Juliana Assangea i pozivala se na ugroženu nacionalnu sigurnost SAD-a. Jer, naprimjer, kako uopće opravdati to što se raspitivala za mentalno zdravlje argentinske predsjednice Cristine Fernández de Kirchner?
Na Staru godinu, 31. prosinca 2009, čelnica američke diplomacije Hillary Clinton poželjela je saznati uzima li argentinska šefica države lijekove iz ruke nekog psihijatra, odnosno ima li kakve psihičke poremećaje? Pa je pitala veleposlanstvo SAD-a u Buenos Airesu: 'Pod kojim se uvjetima bolje snalazi u napetim situacijama? Na koji način emocije Cristine Fernández de Kirchner utječu na njene odluke i kako se smiruje kad je pod stresom?'
U odgovorima iz Buenos Airesa centrali u Washingtonu se ipak vidi da se veći naglasak stavlja na utjecaj njezinog nedavno pokojnoga supruga, bivšega argentinskoga predsjednika i njezinog prethodnika, Néstora Kirchnera, nego na mentalno zdravlje predsjednice Cristine Fernández.
Zahtjev za kliničko ispitivanje navodne nestabilnosti argentinske predsjednice je uslijedio nakon posjeta najvišeg dužnosnika u State Depratmentu za zemlje Latinske Amerike, Artura Valenzuela, čiji je komentar o 'nedostatku legalne sigurnosti' u Argentini dočekan teškim kritikama predsjednice.
Dokumenti State Departmenta kvalificiraju na vrlo nediplomatski, grub i nezapamćen način bračni par Kirchner, što, prema prvim reakcijama u Buenos Airesu, neće proći samo tako, pa se spominje da su supružnici Kirchner 'nekompetentni za vanjsku politiku', iako je predsjednica tražila svaku moguću priliku 'da se približi Baracku Obami'.
U drugoj poruci američkog veleposlanstva u Buenos Airesu State Departmentu se kaže da su supružnici Kirchner 'paranoični kada je u pitanju njihova vlast'.
Pod pritiskom javnosti, oglasilo se i spomenuto veleposlanstvo koje kaže da su objavljeni dokumenti 'odraz internih analiza' (američka diplomacija zna tražiti takve 'profile' državnika ili onih koji bi to mogli postati) i da ne predstavljaju 'državnu politiku SAD-a'.
Hillary Clinton pak izjavljuje da 'duboko žali zbog objavljivanja svih tih informacija', na njihov se sadržaj ne osvrće niti takav sadržaj demantira, već se brani napadom na WikiLeaks, organizaciju za koju kaže da je izvršila napad na vanjskopolitičke interese SAD-a, ali i na međunarodnu zajednicu.