Sjedinjene Države nametnule su u srijedu nove sankcije usmjerene prema Iranu i stavile na crnu listu zakladu koju kontrolira iranski vrhovni vođa Ali Hamenei samo dva mjeseca prije odlaska Donalda Trumpa iz Bijele kuće.
Sankcije koje je objavilo američko ministarstvo financija, a kojih je meta i iranski ministar za obavještajne poslove, najnovija su akcija u kampanji "maksimalnog pritiska" na Iran koju provodi administracija aktulanog američkog predsjednika Trumpa. Sankcije su uvedene dva mjeseca prije odlaska Trumpa iz Bijele kuće nakon poraza na izborima 3. studenog.
Ministarstvo je navelo da su sankcije usmjerene na ključnu mrežu za Hameneija. Na crnu listu uvršten je Bonyad Mostafazan, odnosno Zaklada potlačenih koju kontrolira Hamenei. Sankcijama je obuhvaćeno još 10 pojedinaca i 50 organizacija povezanih s tom zakladom u sektorima energetike, rudarstva i financijskih usluga.
vezane vijesti
Sankcije uključuju zamrzavanje američke imovine ciljanih pojedinaca i organizacija, a Amerikancima se zabranjuje poslovanje s njima.
Dobrotvorna zaklada stvorila je veliko bogatstvo na štetu ostatka iranskog gospodarstva i kontrolira stotine tvrtki i imovine zaplijenjene još od Iranske revolucije 1979.
"Iranski vrhovni vođa koristi Bonyad Mostafazan da nagradi svoje saveznike pod krinkom dobročinstva", priopćio je američki ministar financija Steven Mnuchin.
"SAD će nastaviti ciljati ključne dužnosnike i izvore koji omogućavaju režimu da provodi represije nad vlastitim narodom."
Trump, koji je u svom mandatu zauzeo oštar stav prema Teheranu i jednostrano napustio nuklearni sporazum s Iranom koji je sklopio njegov prethodnik Barack Obama, prošli tjedan raspitivao se za opcije napada na glavno iransko nuklearno postrojenje, od čega je naposljetku odustao, rekao je u ponedjeljak američki dužnosnik.
Ministarstvo financija također je uvelo sankcije iranskom ministru za obavještajne poslove Mahmoudu Alaviju i optužilo njegovo ministarstvo za ulogu u ozbiljnom kršenju prava Iranaca, osobito u prosvjedima prošle godine.
Nasilno suzbijanje prosvjeda
Oko 1500 ljudi ubijeno je u tjedna nemira koji su izbili 15. studenog 2019. Najmanje 17 tinejdžera, oko 400 žena, nekoliko pripadnika sigurnosnih snaga i policajaca ubijeno je u sukobima, podaci su koje su Reutersu proslijedila tri iranska dužnosnika u ministarstvu unutarnjih poslova.
Iransko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je oko 225 ljudi ubijeno u prosvjedima koji su izbili nakon što je najavljeno da će gorivo poskupjeti za 200 posto, a ostvareni prihod ići za pomoć potrebitim obiteljima.
Na crnoj listi su dvojica pripadnika Iranske revolucionarne garde koje američko ministarstvo optužuje za umiješanost u ubojstvo gotovo 150 ljudi u Mahshahru prošle godine. Njima i njihovim obiteljima zabranjeno je putovati u SAD.
"Nacije koje vjeruju u podržavanje sloboda izražavanja i udruživanja trebale bi osuditi iranska nečuvena kršenja ljudskih prava i potvrditi poštovanje dostojanstva, ljudskih prava i temeljnih sloboda svake osobe nametanjem posljedica režimu kao što smo i mi učinili danas", naveo je američki državni tajnik Mike Pompeo u odvojenom priopćenju.
Napetosti između Washingtona i Teherana porasle su nakon što se Trump 2018. povukao iz iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. kojim je Teheran pristao ograničiti razvoj nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje američkih i drugih sankcija. Trump je obnovio oštre ekonomske sankcije Iranu kako bi ga prisilio na šire pregovore o suzbijanju nuklearnog programa, razvoju balističkih projektile i potpori regionalnim pobunjeničkim snagama.
Izabrani američki predsjednik Joe Biden, koji preuzima ured 20. siječnja, ranije je poručio da će se SAD priključiti nuklearnom sporazumu ako Iran nastavi ispunjavati uvjete iz tog sporazuma.
Neki analitičari smatraju da je cilj novih sankcija otežati Bidenu ponovnu suradnju s Iranom nakon preuzimanja dužnosti.
