teška situacija

SAD obustavio vojnu pomoć Ukrajini. Što sada slijedi?

04.03.2025 u 13:01

Bionic
Reading

Vojna pomoć SAD-a Ukrajini obustavljena je nakon dramatičnog sukoba između predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog, što je zemlju dovelo u iznimno tešku situaciju, upozoravaju vojni analitičari

Kako su u ponedjeljak izvijestili američki mediji, pozivajući se na neimenovane izvore iz Bijele kuće, vojna podrška je zaustavljena dok traje procjena situacije.

'Predsjednik je jasno dao do znanja da je usmjeren na mir. Očekujemo da i naši partneri budu predani tom cilju. Pauziramo i preispitujemo našu pomoć kako bismo osigurali da ona doprinosi rješenju', navodi se u izjavi službenika Bijele kuće za NBC News.

Ozbiljne posljedice za Ukrajinu

Ako se potvrdi, ova bi odluka bila presedan, ali ne i iznenađenje s obzirom na napet susret dvojice čelnika u Ovalnom uredu prošlog petka. Zelenski je tada na brzinu napustio Washington, a ključni dogovor o kritičnim mineralima ostao je nepotpisan.

Vojni analitičari ističu da bi potpun prekid američke vojne pomoći, koja je ključna za obranu Ukrajine u ratu protiv Rusije, imao ozbiljne posljedice.

'Ovo nije ekonomska odluka, već odraz Trumpova uvjerenja da je Rusija spremna na mirovni sporazum i da je Ukrajina prepreka tom dogovoru', rekao je Malcolm Chalmers, zamjenik direktora uglednog britanskog instituta RUSI.

'No nema dokaza da bi Rusija pristala na bilo kakav realan dogovor. Štoviše, ova odluka samo će potaknuti Putina da traži još više – uključujući demilitarizaciju i neutralnost Ukrajine', dodao je.

Chalmers upozorava da bi najgori scenarij bio taj da SAD i Rusija postignu dogovor te ga jednostavno ponude Ukrajini i Europi po principu 'uzmi ili ostavi'.

Može li Europa preuzeti inicijativu?

Podaci pokazuju da SAD više nije glavni izvor vojne pomoći Ukrajini. Prema analizi Instituta Kiel, europske zemlje su do sada osigurale ukupno 62 milijarde eura vojne pomoći, a SAD je dao oko 64 milijarde eura.

Europska komisija već je najavila povećanje obrambenih ulaganja, a njezina predsjednica Ursula von der Leyen rekla je da bi nova strategija mogla mobilizirati čak 800 milijardi eura.

'Europa je spremna značajno povećati svoja ulaganja u obranu – ne samo kako bi pomogla Ukrajini u ovoj kritičnoj fazi, već i da bi dugoročno preuzela veću odgovornost za vlastitu sigurnost', poručila je Von der Leyen.

Međutim analitičari upozoravaju da bi europska podrška mogla biti ograničena. Obrambena industrija europskih država već sada radi na rubu kapaciteta, a ako SAD potpuno obustavi pomoć, postoji mogućnost da i pojedine europske zemlje smanje svoje doprinose.

'U najboljem slučaju, Europa će nastaviti pomagati Ukrajini dovoljno da stabilizira bojišnicu i kupi vrijeme za pregovore. No u najgorem slučaju, bez američke podrške, Ukrajina bi mogla ostati bez ključnih sustava naoružanja, što bi omogućilo ruskoj vojsci da postupno osvoji sve veće dijelove teritorija', upozorava analiza Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).

Za sada ostaje nejasno hoće li Trumpova administracija u potpunosti obustaviti isporuke oružja ili će dopustiti da ranije odobrene pošiljke ipak stignu u Ukrajinu. No jedno je jasno – ako Washington u potpunosti zatvori slavinu, Europa će biti prisiljena donijeti teške odluke.