Američki State Department jučer je objavio da će pomoći Gruziji, svojoj saveznici na Kavkazu, u razvijanju sustava za praćenje i protuzračnu obranu. Otkako je u Gruziji na vlasti predsjednik Mihail Saakašvili, službeni Tbilisi želi ući u NATO savez, a nekad dobri odnosi s Rusijom toliko su se pogoršali da je 2008. godine između njih izbio i kraći rat
Lenta javlja da SAD razmatra i nove treninge gruzijskih časnika te modernizaciju helikoptera opće prakse. Uz to je putem državne tajnice Hillary Clinton podcrtano da Washington i dalje smatra Abhaziju i Južnu Osetiju teritorijem suverene gruzijske države. Poslije rusko-gruzijskog rata Moskva se izborila za uvođenje embarga na uvoz oružja u Gruziju. Rusija smatra Kavkaz tradicionalnom zonom svog utjecaja i regijom od iznimnog sigurnosnog značenja - ne samo zbog odnosa s većinski pravoslavnom Gruzijom, nego i zbog islamističkog terorizma i separatizma u okolnim republikama.
Inače, gruzijska vojska je prošla reformu 'po NATO-ovim standardima' i prije rata s Rusijom 2008. godine. No u njemu je za svega nekoliko dana teško poražena nakon što je Saakašvili naredio mobilizaciju i pokušao vojno zauzeti odmetnute samoproglašene republike. Pritom je ugrozio ruske mirovnjake u Južnoj Osetiji, nakon čega je Moskva prvi i dosad jedini put nakon rata u Afganistanu izvela klasičnu vojnu intervenciju izvan svojih granica.
Nakon okupacije velikog dijela gruzijskog teritorija Moskva je povukla vojsku, ali ne i s teritorija Abhazije i Južne Osetije, čiju je nezavisnost ubrzo priznala izazvavši oštre reakcije zapadnih zemalja.
Međunarodna zajednica uglavnom nije podržala potez Rusije: od UN-ovih članica, Abhaziju i Južnu Osetiju priznale su samo Venezuela, Nikaragva i nekolicina pacifičkih otočića-država
Početkom ove godine Saakašvili se u Washingtonu susreo s američkim kolegom Barackom Obamom, no tada se navodno nije razgovaralo o novom naoružavanju Gruzije. U ovom trenutku Gruzija ima 800 vojnika u Afganistanu – više od NATO-ovih članica Danske, Češke ili Hrvatske.
Službena Moskva je nakon rata 2008. godine zatvorila svoju ambasadu u Tbilisiju i ne želi imati diplomatske odnose sa stoljećima bliskom saveznicom dokle god je na vlasti Mihail Saakašvili. No potonjem ove godine istječe drugi mandat i prema ustavu više ne može biti predsjednik. Američki štićenik odbija se izjasniti o svojim planovima za budućnost pa mediji špekuliraju da bi se mogao povesti za primjerom svog ljutog protivnika Vladimira Putina i prelaskom na premijersku poziciju zadržati faktičku vlast u zemlji.
