Tijekom sastanka VS UN-a o Bliskom istoku, američka veleposlanica pri UN-u Samantha Power pozvala se na Reutersovu analizu podataka ruskog ministarstva obrane koja je pokazala da se gotovo 80 posto ruskih meta u Siriji nalazilo u područjima u kojima nema Islamske države.

'Napadajući ne-ekstremističke skupine Rusija je, suprotno očekivanjima, povećala snagu Islamske države, koja je iskoristila tu kampanju zauzevši nova područja u ruralnim dijelovima pokrajine Alep', kazala je.

'Otkako je Rusija počela s napadima, sirijska karta promijenila se u korist Islamske države', dodala je.

Sirijska vojska pokrenula je, uz potporu boraca iz Irana i libanonskog Hezbollaha, kopnene ofenzive na zapadu i sjeverozapadu zemlje.

Power je kazala da su te ofenzive, po podacima UN-a, primorale 85.000 ljudi na bijeg. U ruskim napadima poginulo je najmanje 100 civila i uništena je civilna infrastruktura uključujući škole i tržnice, po podacima sirijskih nevladinih organizacija.

Power je istaknula da će gotovo petogodišnji sukob u Siriji završiti samo ako s vlasti ode sirijski predsjednik Bašar al-Asad

Njegovim podržavanjem, upozorila je, postići će se samo jačanje Islamske države i slabljenje sirijske države.

Putin kaže da je Assad spreman razgovarati s nekim pobunjeničkim skupinama

Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je izjavio da je sirijski predsjednik Bashar al-Assad spreman razgovarati s oporbenim pobunjeničkim skupinama ukoliko su istinski predane dijalogu i borbi protiv Islamske države (IS).

Dan nakon Assadova iznenađujućeg posjeta Moskvi, naglašavajući novu ulogu Rusije kao jednog od središnjih igrača u sirijskom sukobu, Putin je kazao da je sa sirijskim predsjednikom razgovarao o potrebi političkog rješenja za rat u Siriji.

'Upitao sam ga što bi mislio kada bi u Siriji našli naoružanu oporbu koja bi, usprkos svemu, bila spremna suprotstaviti se i stvarno se boriti protiv terorista, protiv Islamske države. Pitao sam koje bi stajalište zauzeo kada bi mi dali potporu njihovim naporima u borbi protiv IS-a na isti način na koji podupiremo Sirijsku vojsku, a on je odgovorio da bi na to gledao pozitivno', kazao je Putin na forumu održanom u Sochiju.

Ruski predsjednik je kazao da Moskva sada o tome razmišlja i pokušat će, ako to uspije, u tom smislu postići dogovor. Putin je također kazao da u samoj srži sukoba u Siriji ne leži samo islamski ekstremizam već i unutarnje napetosti, priznavši time da su barem neki od onih koji su ustali protiv Assadove vladavine imali legitimne razloge za nezadovoljstvo i pobunu.

Rusija se do sada opirala zahtjevima Zapada da Assad odstupi s vlasti. U četvrtak je Putin ponovio svoje stajalište da o sirijskom vodstvu može odlučiti jedino sirijski narod putem transparetnih izbora, bez miješanja vanjskih sila.

Neki analitičari vjeruju da bi Putin sada mogao upotrijebiti svoj pojačani utjecaj na Damask i primorati Assada da odblokira mirovni proces koji je zamrznut već godinama i na taj način napravi neke ustupke oporbi.

Zapadne vlade vide ruski vojni angažman u Siriji kao prepreku političkom dogovoru, posebice nakon što je Rusija zračnim udarima napala ne samo IS već i druge pobunjeničke skupine, no Putin vjeruje da bi ta vojna operacija mogla stvoriti povoljne uvjete za napredak u pregovorima oko budućnosti zemlje.

Rijad: rat u Siriji može se okončati jedino bezuvjetnim odlaskom Asada

Ruske akcije u Siriji samo još više raspiruju rat koji se može okončati jedino bezuvjetnim odlaskom s vlasti predsjednika Bašara al-Asada, izjavio je u četvrtak saudijski ministar vanjskih poslova Abdel al-Jubeir uoči sastanka s kolegama iz SAD-a, Rusije i Turske.

'Vjerujemo da je miješanje Rusije u Siriju vrlo opasno jer dodatno pojačava sukob', kazao je Jubeir novinarima u Beču, dodavši da je Saudijska Arabija to Rusiji jasno dala do znanja.

Na pitanje bi li Asad mogao igrati ulogu u nekoj sirijskoj prijelaznoj vladi, Jubeir je odgovorio da bi 'jedina njegova uloga bila da napusti Siriju'.

Lavrov niječe uporabu kasetnih bombi u Siriji, u krizu uključiti i Iran

Rusija je u četvrtak zanijekala uporabu kasetnih bombi u naseljenim područjima Sirije te ponovo istaknula da bi u rješavanju krize u toj zemlji, razorenoj ratom koji je ušao u petu godinu, trebali sudjelovati Iran, Egipat Jordan, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati, javljaju agencije.

Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je kazao da njegova zemlja ne vidi smisao u pružanju vanjske potpore Siriji bez sudjelovanja Irana.

Dok traju rasprave o tome koji bi svjetski čimbenici trebali sudjelovati u političkom rješavanju rata u Siriji, Rusija nastavlja svoj vojni angažman u toj zemlji. Prema priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova, Rusija je u posljednja 24 sata u Siriji izvela 53 zračna napada u kojima je pogodila 72 mete.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova u međuvremenu je priopćila da su se razne oružane skupine, uključujući i Islamsku državu (IS), okupile u blizini granica s Tadžikistanom i Turkmenistanom.

Sirija: Rusija tvrdi da u zračnom napadu nije pogodila bolnicu

Rusija je u četvrtak oštro opovrgnula informacije sirijske nevladine organizacije prema kojoj je u ruskom zračnom napadu pogođena poljska bolnica u Siriji pri čemu je poginulo 13 osoba.

'Demantiram sve te informacije', rekla je glasnogovornica ruske diplomacije Marija Zaharova na konferenciji za novinare i dodala da se divi 'mašti autora informacije'.

Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR) baziran u Londonu, objavio je u srijedu da je najmanje 13 osoba ubijeno u ruskom zračnom napadu na poljsku bolnicu u pokrajini Idleb, na sjeverozapadu Sirije.

Klinika je jako oštećena u napadima i dvoje djelatnika je ubijeno, rekla je jedna djelatnica Syrian-American Medical Society (SAMS) koja vodi tu bolnicu.

'Često se objavljuju lažne informacije koje se pozivaju na izvore poput Sirijskog opservatorija za ljudska prava', rekla je Zaharova.

Glasnogovornica je izrazila žaljenje što više medija preuzima informacije te NGO kao da se radi o pouzdanom izvoru, iako je posljednjih dana demantirano puno njihovih informacija.

Od 30. rujna rusko zrakoplovstvo navodi da svakodnevno izvodi zračne napade na nekoliko terorističkih ciljeva u Siriji, u dogovoru s režimom Damaska, kojem je Moskva glavni saveznik.

Rusija tvrdi da napada mete džihadističke skupine Islamska država (IS) i Fronta al-Nusra, sirijskog ogranka al-Kaide.

Zapadne zemlje, međuitm, optužuju Rusiju da gotovo isključivo izvodi napade na pokrajine u kojima vladine snage vode ofenzive na umjerenu oporbu, gdje IS nije nazočna.

ICRC: U Siriji zbog ruskih napada kasni isporuka pomoći

Ruski napadi u Siriji otežavaju isporuku pomoći civilima u ratu, rekao je dužnosnik Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) Robert Mardini

U razgovoru za agenciju France presse u srijedu navečer u Damasku šef operacija ICRC-a za Bliski istok i sjevernu Afriku Mardini je rekao da im zračni napadi otežavaju pristup do nekih regija.

ICRC se priprema za evakuaciju ranjenih iz područja na zapadu i sjeverozapadu zemlje, ali to postaje teže zbog ruskih vojnih operacija, kaže organizacija.

Rusija je počela zračne napade 30. rujna na džihadističku skupinu Islamska država (IS) i druge teroriste. No Zapad i njegovi saveznici u Siriji optužuju Moskvu da cilja nedžihadističke skupine i da je izazvala gubitke civila.

U utorak su ruski napadi bili usmjereni na poljsku bolnicu i tada je ubijeno 13 osoba u Idlebu, tvrdi sirijska nevladina organizacija.

Uz rusku podršku sirijska vojska je počela kopnenu ofenzivu na proturežimske snage diljem zemlje. Početkom tjedna kamioni ICRC-a s hranom i medicinskom pomoći su stigli do četiri mjesta na zapadu i sjeverozapadu zemlje u sklopu primirja dogovorenog 24. rujna.

Prema tom primirju trebaju biti evakuirani ranjeni i civili iz dva sela koja drži režim u pokrajini Idleba kojom dominiraju pobunjenici, kao i iz dva pobunjenička mjesta blizu granice s Libanonom.

No Mardini ističe da zbog ruskih udara u nekoliko pokrajina, među kojiima je Idleb, 'ne postoje uvjeti za sigurnu evakuaciju'.

'Interveniramo kod svih strana' kako bismo evakuirali civile, rekao je.