Podsjetimo, Milanović se obrušio na dio katoličkih biskupa za koje je ustvrdio da provociraju i da su militantni i pohlepni i zanima ih samo imovina.

'I tu također imam svoj stav; vraćat ćemo imovinu Kaptolu tamo gdje to bude zaista dokazano da je potrebno, a za sve ostalo za mene je hrvatska imovina, imovina hrvatske države i hrvatskog naroda i borit ću se do zadnjeg trenutka da tako ostane', odrješito je najavio premijer.

Da plan neće ići glatko kako je zamislio, svjedok je Znidarčić Begović koja poručuje da je tragična situacija u jednoj državi kada premijer javno interpretira da se ne mora držati zakona i međunarodnog pravnog sustava i ugovora koje smo potpisali.

'Sreća je da to govori na završetku mandata pa zakonodavnih promjena neće biti, kao niti promjena međunarodnih ugovora. Nesporno je da se ugovori mogu različito tumačiti, ali se moraju primjenjivati', poručila je odvjetnica Znidarčić Begović. Naglasila je da nijedan ministar ni premijer ne može samostalno odlučivati o promjenama zakona, već se odluke o povratu imovine donose u sklopu pravnog sustava.

'Nema govora da je riječ o pohlepi biskupa, jer se govori o imovini koju je komunizam na silu i iz ideoloških razloga oduzeo. Potrebno je naglasiti da je od početka devedesetih do danas tek mali postotak slučajeva riješen i dio oduzete imovine je vraćen', kazala je odvjetnica. Smatra da imovina treba biti vraćena na najprimjereniji mogući način.

'Ipak smo sada dio Europske unije, trebamo biti legalisti i ponašati se prema prihvaćenim postulatima, a ne prema volji političke elite', kazala je Znidarčić Begović. Dodala je i da ne vraća Milanović osobno imovinu, nego povrat osiguravaju zakoni. 'I tko može procjenjivati što je potrebno Katoličkoj crkvi nego ona sama', smatra odvjetnica.

Ugovori se mogu mijenjati samo ako su obje strane složne, a upravo je Milanović kazao da se ugovori mogu tumačiti ovako i onako, ali svaki konkretni predmet je predmet za sebe. 'Dakle, moj je zadatak taj da kao hrvatski premijer zaštitim imovinu hrvatskih građana i radnika, onoga što je u vlasništvu hrvatske države i onoga prije devedesete, od 1945. godine. To je za mene puno važnije od imovine Katoličke crkve', poručio je premijer u intervjuu RTL-u i dodao da je pohlepa prilično velik problem u hrvatskom društvu, a glasnogovornici te pohlepe (dio biskupa) malobrojni, ali glasni ljudi.

Dodatno je svoj oštar nastup potkrijepio riječima da će ih uzimati ozbiljno tek kad budu barem na 50 posto retorike i akcije sadašnjeg Svetog Oca. Bivši diplomat i veleposlanik pri Svetoj Stolici Ivica Maštruko smatra da će Milanovićev istup vjerojatno izazvati reakciju Katoličke crkve, ali ne bitnu i sve skupa neće imati utjecaja na odnose Hrvatske i Svete Stolice.

Regulacija povrata imovine s Katoličkom crkvom, objašnjava, uvijek je predmet razgovora, pregovara i dogovora jer je povrat imovine kompliciran proces.

'Neke su nekretnine po dva tri puta mijenjale vlasnike i jedan veliki dio nekretnina se ne može vratiti i zato se vode pregovori o isplati na drugi način kompenzacijama, dionicama… To su dugotrajni pregovori koji traju desetljećima', naglašava Maštruko.

Slaže se s premijerom Milanovićem da kod Katoličke crkve ima elementa pohlepe koji se manifestiraju u pretjeranim zahtjevima, a s druge strane Vlada mora voditi računa o imovini države.

Premijerov nastup je ipak nagovještaj toga da će se nešto promijeniti u odnosu između države i Crkve i u dosadašnjoj praksi kada se radilo o postupcima povrata imovine. Maštruko je mišljenja da će vlast sada ići s čvršćim pregovaračkim stavom 'da ono što se ne može vratiti i isplatiti da se ne isplati'.

'Katolička crkva je do sada obeštećena u velikom dijelu. Pitanje koliko bismo se trebali vratiti unatrag. Kad bismo se vratili u srednji vijek, i sve šume i nekretnine i pola jadranskih otoka bi bilo u vlasništvu crkve', ironično je završio Maštruko.