Stručnjaci za sajamska pitanja ističu zajedništvo organizatora i visok stupanj profesionalizma iako su volonteri, jedinstvo u donošenju strateških odluka i podršku lokalne i državni vlasti. Jedan od izlagača koji je sudjelovao na svih dvadeset sajmova prateći njegov razvoj od male izložbe u hotelskoj kavani do respektabilne manifestacije je pčelar s najvećim brojem košnica u Hrvatskoj, Slavko Švraka iz Virovitice.

'Ove godine sam prodao puno više meda nego na ranijim sajmovima, vjerojatno zato što zbog loše sezone ima manje meda na tržištu', kaže Švraka.

Obrt Frukti za proizvodnju prirodnih sokova sa sto posto udjela voća, bez dodataka vode, šećera i konzervansa iz Vinkovaca osnovan krajem prošle godine, prvi puta se predstavio na nekom sajmu. Proizvode matični sok od aronije koji se prodavao za 120 kuna po litri, miks aronija i jabuka, cikla i jabuka, i cikla, mrkva i jabuka i čisti sok od mrkve. 'Ciljana skupina kupaca su potrošača koji brinu o zdravom životu pa smo kvalitetu stavili iznad količina. Izuzetno smo zadovoljni, ljudi dolaze na štand, kušaju, pitaju i kupuju', rekao nam Domagoj Vukovarac

Iz istog grada došao je Dražen Benčević, vlasnik domaće radinosti za proizvodnju replika tradicionalnih šokačkih jakni. Originalne jakne teške su za izradu i vrlo skupe pa si ih mnogi ne mnogu priuštiti. Replike se rade od mješavine pamuka i akrila, ali i od stopostotne vune koja se valja i pere kao nekada. Dobro se održavaju i lako nose. U ponudi je šest uzoraka i 70 modela - jakni, kapa, šalova, haljina, suknji, pelerina, dječjih vestica i torbi.

'Robu plasiramo po sajmovima jer je trgovina preskupa, to bi se odrazilo na cijenu proizvoda. Zadovoljni smo, ne vozimo Mercedese, ali dovoljno prodamo da možemo pristojno živjeti. Jedini problem je to što nemamo popratnu industriju, sve moramo uvoziti, od konca i dugmadi do etiketa i pribora. Nismo tražili konkretnu potporu države, možda bi nam mogla pomoći da oživimo tu industriju', predlaže Benčić.

Na štandu tvrtke Vasiljev iz Vere pokraj Vukovara gužva. Dvoje mladih ljudi jedva stigne poslužiti sve zainteresirane za čokolade, ratluke, žele bombone i krem namaze. Tvrtka posluje 20 godina, do sada se bavila uvozom, a onda su odlučili proizvoditi nešto svoje - konditorske proizvode. U ponudi je osam čokolada, a hit je bijela čokolada s brusnicom.

'Ima nas po čitavoj Hrvatskoj i u malim trgovinama i u nekim trgovačkim lancima, a krenuo je i izvoz u Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku', govori zamjenica direktora Nataša Vasiljev

Preko puta njih, na štandu Federacije Bosne i Hercegovine razvukao čovjek harmoniku. Pjeva neku sevdalinku, nije bitno ime. Pridružuje mu se raja sa štanda, služe se naresci, a Halim Haxhijaha, direktor vinarije Bodrumi i Vjetër iz kosovskog grada Rahovec nudi rose i pinot na kušnju i objašnjava: 'Zbog kontinentalne i mediteranske klime imamo 275 sunčanih dana pa vinograd ne tretiramo više od tri do četiri puta što je ekološki vrlo prihvatljivo i našem vinu daje kvalitetu prepoznatu na tržištu Hrvatske, Nizozemske, Belgije, Češke, BiH, Albanije i Nigerije'.

Na štandu Općine Čačinci probali smo štrudlu od gljiva za predjelo, kiselu juhu od jelena i za desert štrudlu od višanja. Kuhar Dalibor Kovač predstavio je gastronomsku ponudu Planinarskog doma Jankovac s kojom Uprava šuma Našice želi privući još više gostiju.

'Jelovnik je sezonski, pratimo što se dešava u šumi pa tako slažemo meni', objašnjava Kovač, a voditeljica poslovanja Jelka Pavlović dodaje: 'Unatoč tome što nam prošle godine vrijeme nije išlo na ruku, ne možemo se požaliti. Gosti su prepoznali naše napore na podizanju gastronomske ponude pa nam se vraćaju ili dolaze novi. I to iz cijele Slavonije, Zagreba, Istre, Dalmacije i Mađarske.'

A na sajamskoj pozornici sve vrijeme pjesma i ples. Među brojnim domaćim folklornim i plesnim skupinama nastupili su folklorna skupina iz Sátorhelyja i Mađarsko kulturno umjetničko društvo 'Petőfi Sándor' iz Luga s tradicionalnim narodnim pjesmama, plesovima i običajima Mađarske, zemlje partnera sajma.