U borbi za vlast u četvrtoj izbornoj jedinici, gdje su mu najozbiljniji takmaci HDZ-ovac Vladimir Šeks i HDSSB-ovac Vladimir Šišljagić, HSLS-ova je uzdanica doktor znanosti, profesor Josip Vrbošić, predavač na osječkom Pravnom fakultetu. Drugi na listi je Slatinčanin, dr. Miroslav Venus, liječnik i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije Sveti Rok.

'Tko želi vidjeti već viđeno, neka glasa za HDZ, neka glasa za Šeksa i Đakića. Ali oni koji žele promjene, koji Hrvatskoj žele dobro, neka glasaju za HSLS-ove ljude', rekao je odmah u početku svog obraćanja Kosor. HSLS je u ovoj kampanji, tvrdi, drugačiji od ostalih stranaka jer se jedini potrudio izraditi gospodarski program za izlazak iz krize u roku od dvije godine, a i jedini je napravio nacrt državnog proračuna za iduću godinu. To bi, dodao je, biračima trebao biti jasan pokazatelj ozbiljnosti njihova rada.

Komentirajući sliku gradova s brojnim džambo plakatima poručio je da sadržaj nekog proizvoda mora biti važniji od ambalaže. 'Pogledajte o kakvoj vam Hrvatskoj preko plakata govori HDZ. U njoj svi sretno živimo, svi radimo i ne znamo ima li što bolje. Najbolja je ona njihova poruka o zaštiti nacionalnih interesa – kao da ne znamo da je njihov premijer, njihov dojučerašnji predsjednik, u zatvoru. Da je osam godina vodio tu stranku, zadnjih šest Vladu, da su prodali sve što se prodati moglo i da je u zadnje tri godine 150 tisuća ljudi u realnom sektoru ostalo bez posla', primijetio je Kosor te se jednako osvrnuo i na predizborne poruke takozvane Kukuriku koalicije. 'Ne zna čovjek bi li plakao ili se smijao', rekao je.

Strahuje da bi se, ako bi na izborima prošla Kukuriku koalicija, hrvatski brod nagnuo previše 'lijevo' te podsjetio na 1989, kad je zadnji put 'ljevica' bila na vlasti u Hrvatskoj. Da je tada bilo dobro, ne bi bilo potrebno mijenjati taj sustav, poručio je. U našoj su zemlji samo jednom bile provedene prave demokratske promjene, i to 2000. godine, ali to nije bila 'lijeva koalicija', već je to bila 'široka koalicija desnog centra, centra i ljevice' - nužna da Hrvatska izađe iz međunarodne izolacije, rekao je Kosor. Premda mu je sasvim jasno da lošu vlast treba maknuti pod svaku cijenu, nije siguran da je Kukuriku koalicija pravo rješenje za to. Potom je naglasio da na predstojećim izborima narod mora shvatiti da dijeli odgovornost s političkim strankama jer im daje ili oduzima vlast.

Svojim programom HSLS želi riješiti trenutnu gospodarsku sliku zemlje u kojoj je broj umirovljenika jednak broju zaposlenih, a od onih koji imaju posao, pola njih radi u državnim tvrtkama. Prije dvadeset godina omjer umirovljenih prema broju zaposlenih bio je jedan naprama pet, a sada nam treba još 200 tisuća novih radnih mjesta da bi taj omjer bio jedan naprama 1,4.

Takozvani realni sektor potpuno je zapostavljen i obezvrijeđen, a upravo bez njega nema opstanka gospodarstva. Ne bude li se na tome pod hitno i ozbiljno radilo, kaže Kosor, za nekoliko godina neće biti ni Hrvatske. Ono što Hrvati nisu izgubili u ratu izgubit će, zbog lošeg gospodarstva, u miru, jer, dodao je, 'sami smo sebe pokrali, prodali i uništili'.

Zato će hrvatski liberali svoj program usmjeriti na razvoj poduzetništva, uvesti jedinstvenu stopu poreza koji će uključivati i sadašnji PDV, porez na dohodak i porez na dobit. Neoporezivu osnovica dohotka podići će na tri tisuće kuna sa sadašnjih tisuću osamsto. Smanjit će troškove rada i tako poticati zapošljavanje, ukinut će komunalni i vodni doprinos i trošak priključka na infrastrukturu jer, navode, takva su izdvajanja jednaka plaćanju ulaznice u restoran u kojemu čovjek želi popiti piće. Bude li po HSLS-ovu, zakonom će biti zabranjeno plaćati kompenzacijama, ukinut će parafiskalne namete, a HBOR pretvoriti u banku namijenjenu financiranju izvoznih poslova.

HSLS želi i ukinuti županije jer ih smatra 'košnicama za uzgoj trutova' koji proizvode samo trošak, a cijeli porez na dohodak ostavit će gradovima i općinama. Na području pravosuđa rok sudovanja skratit će na godinu dana, nastaviti započetu reformu, smanjiti broj postojećih sudova i ne osnivati nove. Država bi pri tome financirala infrastrukturu pravosuđa, a suci i sudsko osoblje bili bi financirani od sudskih pristojbi. Promjene će biti očite i u školstvu te socijali, gdje bi, primjerice, socijalne naknade dobivali samo oni kojima je to stvarno potrebno. Tako namjeravaju socijalne naknade uvjetovati dohodovnim i imovinskim cenzusom.