Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je bio jedini predstavnik te zemlje na samitu u Sloveniji, umjesto sva tri člana državnog vrha kako je to ranije bila praksa, kazao je kako ovaj skup doživljava kao "srednje rješenje" koje je pomirilo očekivanja zapadnobalkanskih država da im se obeća jasan vremenski okvir za primanje u Uniju te onih država unutar EU, poput Francuske, koje se načelno protive svakom daljnjem proširenju dok se Unija ne konsolidira.

"Proširenje je vraćeno na stol pored toga što se u pripremi deklaracije tražilo da se samo ta riječ izbaci. Rok nije određen, ali zato ostaje politička opredijeljenost EU ka proširenju", komentirao je Komšić za TV Federacije BiH (FTV) rezultate samita istaknuvši kako treba biti jasno da zemlje zapadnog Balkana objektivno doista nisu spremne sada postati punopravnim članicama EU.

Komšić tvrdi kako je samit bio važan i zbog toga jer je otklonio dvojbe oko toga trebaju li se države regije koncentrirati na međusobno povezivanje kroz Berlinski proces, kojega snažno podupire Njemačka, ili pak kroz projekt "otvoreni Balkan", iza kojega stoji Srbija.

Činjenica da EU planira izdvojiti 30 milijardi eura za potporu projektima unutar Berlinskog procesa, dok za "otvoreni Balkan" nudi "nula eura" po Komšićevu je sudu jasan pokazatelj u kojem pravcu bi trebalo ići, odnosno što treba biti prioritet za BiH.

Komentirajući odnos susjednih država prema BiH Komšić je kazao kako mu nije bilo drago čuti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je nakon susreta s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem kazao kako se Srbija i Hrvatska "90 posto slažu oko BiH".

"Ja mogu reći da su se i Milošević i Tuđman 90 posto slagali kada je u pitanju BiH pa znamo do čega je to dovelo. Postoji pitanje kojih je to 10 posto oko kojih se ne slažu. Izgleda da je BiH, mada smo mislili da je to vrijeme prošlo, već treće ili četvrto desetljeće glavno jelo na meniju Zagreba i Beograda. To sigurno nije nešto što je dobro za nas u BiH, ali vjerujte da nije dobro ni za Zagreb ni za Beograd", kazao je Komšić.

Srpski član Predsjedništva BiH Dodik pod svaku cijenu želi da BiH bude dijelom "otvorenog Balkana", a samit na Brdu ga je razljutio i prije nego što je održan i to zbog činjenice da je iz Bruxellesa i Ljubljane poziv za sudjelovanje poslan izravno Komšiću, ali ne i na adrese druga dva člana državnog vrha.

U intervjuu za banjalučku Alternativnu televiziju (ATV) kazao je kako je EU na taj način doprinijela procesima koji vode ka raspadu BiH.

"Predsjedništvo BiH više ne postoji", ustvrdio je Dodik, koji je ranije pokušao spriječiti da Komšić govori na Općoj skupštini UN-a pa kada ga glavni tajnik UN Antonio Guterres u tome nije onemogućio Dodik je onda i njega optužio da time razbija BiH.

Srpski član Predsjedništva BiH sada je podjednako ljut na SAD i na EU i UN jer tamo ili ignoriraju ili oštro osuđuju njegovo ponašanje i politiku razbijanja BiH koju vodi.

Dodatnu ljutnju kod njega je izazvala činjenica da je predsjednik Europskog suda za ljudska prava imenovao novog inozemnog suca u Ustavnom sudu BiH. To je Ledi Bianku, bivši sudac Europskog suda za ljudska prava i profesor na sveučilištu u Strasbourgu, a Dodiku je posebice zasmetala činjenica da je on etnički Albanac te ga je po osnovi etničkog podrijetla pokušao diskreditirati.

Ustavni sud BiH ima tri inozemna te po dva suca iz reda konstitutivnih naroda. Dodik već godinama traži da se strani suci maknu, a za to ima i potporu HDZ BiH.