Potpisivanjem memoranduma sa Slovenijom, Hrvatskoj je konačno širom otvoren put prema Europskoj uniji, ali s obzirom na sve nevolje koje su nas do sada zadesile na tom 12 godina dugom putu, vjerovat ćemo da je gotovo tek kad taj trenutak ulaska u članstvo doživimo
Ako zanemarimo Sloveniju koja je jedina zemlja koja uopće nije započela proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom, još četiri zemlje trebaju dovršiti posao kako bi Hrvatska 1. srpnja 2013., kao što je i predviđeno, postala punopravna članica Europske unije. Njemačka, Danska, Nizozemska i Belgija odlučile su pričekati posljednji izvještaj o monitoringu koji će biti objavljen 21. ožujka, pa tek onda, ako bude pozitivan, okončati proces ratifikacije. Prisjetit ćemo se da su iz Njemačke prošle godine stizale oštre kritike na račun spremnosti Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji. Iznenađenje što su takve kritike stigle iz Berlina, u Hrvatskoj bilo veliko, jer je Njemačka bila veliki zagovornik članstva naše zemlje u EU i najveći hrvatski saveznik.
Zbog toga je brzo upaljeno zvono za uzbunu te se intenziviralo pregovaranje na relaciji Berlin - Zagreb kako bi se otklonile sve primjedbe. Hrvatska je od Europske komisije za domaću zadaću dobila 10 hitnih točaka koje je morala riješiti i bez kojih bi na članstvo u EU mogli zaboraviti. U Ministarstvu vanjskih poslova tvrde da su sve zadaće ispunjene, a prema neslužbenim izvještajima koji stižu iz Bruxellesa posljednji izvještaj o monitoringu bit će pozitivan. Ako izvještaj doista bude pozitivno intoniran, Danska, Njemačka, Belgija i Nizozemska obećale su dignuti ruke za Hrvatsku odmah nakon toga. Naravno, brzina ovisi o proceduri, ali nema bojazni da sve neće biti gotovo na vrijeme.
Proces ratifikacije međunarodnih ugovora razlikuje se od zemlje do zemlje. Negdje ide iznimno brzo i nakon što se proces pokrene, može biti gotov u roku od mjesec dana dok je u nekim zemljama procedura iznimno komplicirana i može trajati i godinu i pol dana, kao u Nizozemskoj. Ugovor mora proći različite lokalne parlamente, donje i gornje domove na nacionalnoj razini, kao i predstavnička tijela autonomnih područja, poput recimo Gibraltara u Ujedinjenom Kraljevstvu.
U Njemačkoj ugovor mora proći kroz Gornji i Donji dom Bundestaga te ga na kraju amenuje predsjednik dok ga u Danskoj nakon ratifikacije u zastupničkom domu mora odobriti kralj. U Nizozemskoj je ugovor ratificiran u parlamentu, ali još mora proći kroz Senat te će proces biti zaključen kada na papir potpis stavi kraljica Beatrix. Proces ratifikacije u Belgiji je iznimno složen zbog specifičnog sustava na kojem je sagrađena ta zemlja. Do sada je ratificiralo šest od sedam parlamenata koji postoje u toj zemlji, kazali su nam u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Priprema za proslavu ulaska Hrvatska u EU mogu krenuti punom parom.