U hrvatskoj energetici trebat će provesti opsežne promjene radi prilagodbe novim političkim, ekonomskim i ekološkim uvjetima u svijetu, upozorili su sudionici 20. foruma Hrvatskog energetskog društva održanog u petak u Zagrebu
Energetska učinkovitost, slažu se sudionici skupa, treba biti temeljna odrednica svih budućih odluka, planova i strategija vezanih uz energetiku.
Unapređenje energetske učinkovitosti tražit će nova ulaganja i povišenje troškova proizvodnje, a budući da su cijene energije u Hrvatskoj tržišno nerealne, otvoreno se govori o poskupljenjima.
Goran Granić, predsjednik HED-a, predstavio je viziju razvoja energetike u Hrvatskoj za sljedećih 50 godina. Pored energetske učinkovitosti kao prioriteta, Granić se založio za ukidanje poticajne energetske proizvodnje. 'Trebamo imati jedinstvene uvjete za ulagače, a ne razdvojenu tržišnu i poticanu energetsku proizvodnju', ustvrdio je.
Cijene energije u Hrvatskoj održavaju se niskima iz socijalnih i političkih razloga, ali to će se morati promijeniti, moglo se čuti tijekom foruma. Ova poruka, podsjetimo, rečena je i na lanjskom forumu HED-a.
S druge strane, smatraju stručnjaci, skuplja energija potaknula bi projekte poput poboljšanja toplinske izolacije u domaćinstvima, a to bi smanjilo potrošnju i troškove.
Branko Terzić, američki energetski konzultant, predstavio je energetiku SAD-a, ustvrdivši da je tržište energije u Kaliforniji primjer kako ne treba raditi. 'Ako napravite loše tržište, ono će loše funkcionirati', zaključio je Terzić.
Da se Hrvatska nikako ne treba ugledati u američku energetiku, potvrdili su podaci o 70 posto električne energije koja se dobiva izgaranjem fosilnih goriva, primarno ugljena i plina. Izvještaj UN-ove Međuvladine komisije za klimatske promjene 2007. godine potvrdio je da čovjek iskorištavanjem fosilnih goriva uzrokuje klimatske promjene koje će imati, ili već imaju, katastrofalne globalne posljedice.
Peter Pozsgai, predstavnik Uprave za energiju EU, naglasio je važnost objedinjavanja zajedničkog energetskog gospodarstva u Europi prema regionalnim principima. Europska unija do 2020. godine ne planira ostvariti samo plan '20-20-20' o smanjenju emisija stakleničkih plinova za 20 posto, povećati udio obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost za 20 posto, nego za to planira pokrenuti veliki investicijski val.
'Za unapređenje elektroenergetskih i plinskih mreža u Europi planira se uložiti 200 milijardi eura u sljedećih nekoliko desetljeća', istaknuo je Pozsgai.
Europska komisija to je najavila još krajem 2010. godine uz upozorenje da pola novca treba osigurati iz javnih, a pola privatnih investicija.
Za Hrvatsku su važni projekti jačanja regionalne elektroenergetske i plinske mreže u srednjoj i istočnoj te jugoistočnoj Europi.
Dubravko Pevec, profesor na Fakultetu energetike i računarstva u Zagrebu (FER), rekao je da se u svijetu odvijaju mnoge investicije u području nuklearne energije. Švicarska i Njemačka nakon nesreće u Fukušimi u Japanu odlučile su postupno ugasiti svoja nuklearna postrojenja u sljedećih nekoliko desetljeća. Međutim, Japan ne odustaje, kao ni tradicionalno nuklearne zemlje poput Francuske. Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt tek su počeli graditi svoje nuklearke.
Prema podacima Europskog nuklearnog društva 2009. godine u Europi radilo je 196, a u cijelom svijetu 439 nuklearnih elektrana. Pevec dodaje da se gradi još 65 elektrana, što naziva 'nuklearnom renesansom'.
Kao zagovornik ovog oblika dobivanja električne energije, Pevec ističe tvrdnju iz izvještaja Herberta Reula, njemačkog zastupnika u Europskom parlamentu, prema kojemu EU neće moći dostići plan '20-20-20' bez udjela nuklearne energije.
Maja Božičević-Vrhovčak, predsjednica Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), ustvrdila je da je energetika toliko važna za svaku zemlju da je neophodna što opsežnija javna rasprava o njenoj budućnosti.
U proteklih godinu dana DOOR je uz potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva proveo istraživanje o znanju javnosti u području energetike, koje je dalo kontradiktorne zaključke.
'Najprihvatljiviji izvor energije ispitanicima je Sunce, ali na pitanje o kojem obliku energije najmanje znaju - opet navode Sunce', kazala je Božičević-Vrhovčak.
Istraživanje je provedeno među sudionicima radionica u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Karlovcu u okviru projekta 'Javno zagovaranje i praćenje politika vezanih za obnovljive izvore energije u RH'.
Božičević-Vrhovčak dodaje da su takvi zaključci dokaz da je potrebno još bolje obrazovanja javnosti o energetici kako bi ljudi mogli sudjelovati u donošenju odluka.
