Nakon dvosatnog pregleda zgrade Županijskog suda u Zagrebu zbog dojave o bombi, nastavljeno je suđenje Ivi Sanaderu u objedinjenom postupku u aferama Hypo i INA - MOL. Svjedočio je poduzetnik Robert Tafra čije je navode gotovo u cijelosti pobio optuženik Sanader, i Mate Granić koji će s odgovaranjem na pitanja obrane nastaviti u sljedeći četvrtak. Snimka iz Marcellina prihvaćena je kao zakonit dokaz i pregledana na sudu. Dio snimke donosi i tportal
14,22 'Vijeće zaključuje raspravu radi odmora. Svašta je bilo danas i bombi i svega, a i petak je', rekao je sudac Turudić. Suđenje se nastavlja u sljedeći četvrtak daljnjim ispitivanjem Granića. Suđenje će početi kasnije nego obično, točno u 11 sati.
14,17 Upitan za sastanak Kulterera i Sanadera u Ministarstvu, Granić kaže da je održan početkom listopada 1994. te godinu dana kasnije u restoranu i to na inicijativu Sanadera. Sastanak je bio isključivo na temu situacije u BiH jer je Hypo banka imala namjeru širiti se na područje BiH. Turudić ponovno Granića pita je li normalno da se on kao ministar vanjskih poslova sastaje s anonimnim austrijskim bankarima govoreći im da idu ili ne idu u BiH: 'Bilo je to vrijeme kada je Hrvatska bila u teškoj gospodarskoj situaciji i kada je jedina banka koja je došla u Hrvatsku bila Hypo . Nju je predložio ministar Mock i osobno se za to interesirao. Ja sam na ručak otišao savjetovati djelatnike Hypa o stanju u BiH kako bi im izrazio zahvalnost za davanje kredita Hrvatskoj.'
14,09 Granić kaže da je Kulterera upoznao kada je došao u Ministarstvo na sastanak: 'Sljedeći puta sam ga upoznao kada je kredit bio dogovoren, u jednom restoranu. Pitao me o pregovorima i stanju u BiH.' Na Turudićevo pitanje je li taj sastanak bio ispod njegovog nivoa jer se ipak sastao s predsjednikom Uprave 'banke u usponu', Granića kaže da jest ispod nivoa, ali da je pitanje tog kredita ipak bilo važno. Kaže da mu je austrijski ministar Mock pisao nekoliko puta i pitao ga kako napreduju pregovori s Hypom: 'Imam dokaze o korespondenciji do 1995. godine i ja sam ga obavještavao o tijeku pregovora i rekao da se uredno razvija. To bi bilo ipak na marginama razgovora jer ga je više zanimalo pitanje BiH. Bila su pak dva kratka pisma koja su bila vezana samo za pitanje banke Hypo.'
13,50 Na daljnje pitanje o kreditiranju, Granić kaže da Hrvatska još nije bila članica MMF-a i Svjetske banke, da je imala loš kreditni rejting i da su kamate bile 17 do 20 posto. Kaže da nije bilo stranih banaka na hrvatskom tržištu. 'Odmah iza Velike Gospe 1994. godine došlo je pismo Aloisa Mocka, ministra vanjskih poslova Austrije koji preporučuje banku Hypo iz Koruške koja je spremna dati kredit za na nabavu veleposlanstava u inozemstvu. Pismo je adresirano na mene. Svi smo time bili zadovoljni te sam konzultirao Franju Tuđmana o tome. Predložio sam da moj zamjenik Ivo Sanader obavlja sve poslove za realizaciju tog kredita, govorio je izvrsno njemački jezik i bio je logički izbor. Ja sam u to vrijeme bio najmanje 200 dana na putu kao glavni pregovarač o uspostavi mira. Obavijestio sam Sanadera i Tuđmana i ukazao da uspostave kontakte. Dva tjedna kasnije je došlo pismo namjere Hypa koje je bilo vrlo ohrabrujuće, prije toga nisam bio čuo za Hypo. Pismo mi je donio Sanader koji je bio vrlo dobro raspoložen, kao i ja, jer smo znali da ćemo ostvariti svoj cilj. Bio sam kasnije u New Yorku i kad sam se vratio rekao sam Sanaderu da pozove predstavnike banke u ministarstvo. On je to napravio, bio je to protokolarni susret i oni su ponovili da žele dati kredit, da žele doći u Hrvatsku i osnovati svoju banku, što smo mi pozdravili, ali nismo imali nikakve ovlasti da im pomognemo da dođu na tržište. Ja sam rekao da je pismo namjere bilo dobro i rekao Sanaderu da nastavi pregovore.' Na pitanje gdje je završilo pismo namjere, Granić kaže da nije imao kod sebe nikakvu dokumentaciju i kaže da je zadužio Sanadera za sve nakon razgovora s Tuđmanom
13,45 DRUGI SVJEDOK: Mate Granićbivši ministar vanjskih poslova, došao je na sud.S njime je na sud došao i poslovni partner što je sudac ocijenio neprimjerenim i nepotrebnim jer postoji služba za zaštitu svjedoka koju može pozvati ako misli da je potrebno. Na pitanje tužiteljice na kojim se dužnostima nalazio 1994. godine rekao je: 'Bio sam ministar vanjskih poslova i potpredsjednik hrvatske Vlade.' Na pitanje o ekonomskoj situaciji u zemlji kaže: 'Uspkos toga što je Hrvatska međunarodno priznata, u Hrvatskoj su bile mirovne snage UN-a, trećina teritorija bila je okupirana, zbrinuto je 100.000 izbjeglica, a Vlada je donijela antiinflacijski program koja je bila dva do tri posto mjesečno. Hrvatska je ulagala velike diplomatske napore da se nađe mirno rješenje reintegracije. S druge strane Hrvatska je bila u svim mirovnim inicijativama u BiH i Hrvatskoj su prijetile sankcije zbog rata u BiH....' Tu ga je prekinuo sudac Turudić rekavši da je to povijest i da nije potrebno o tome dalje govoriti.
13,36 Sanader kaže da Tafra lažno svjedoči i da nikad nisu bili u društvu u restoranu Opatija u Splitu. 'Tvrdim da se nismo susreli na Britancu jer sam ja u to vrijeme bio intendant splitskog HNK i nisam imao što raditi u Zagrebu. Nije istina ni da smo se naknadno slučajno susreli', rekao je Sanader. Prodanović se složio da su se očitovali na dosta nebitnih okolnosti, ali da nisu mogli prešutjeti neke činjenice koje tužiteljstvo instruira: 'Dosta je stvari neistinito i nebitno, slažemo se, ali mi ne možemo dopustiti da to prođe. Radi daljnjeg tijeka rasprave, vi nam recite kako trebamo jer mi reagiramo na netočne podatke.' Tužiteljici Laptoš to nije jasno te obranu upućuje da se drukčije obrani.
13,28 Sudac Turudić, iznerviran nebitnim pitanjima, svjedoku Tafri zabranjuje pitanje Ivi Sanaderu o detaljima susreta na Britancu. Pitao je kraj koje su se točno zgrade susreli, no Turudić je to zabranio i rekao da se suđenje 'pretvara u pijacu ili vašar, kako bi u Slavoniji rekli'. 'Već ste do sada trebali naučiti da možete kasnije dati prigovor na zapisnik, ali me ne smijete prekidati i upadati mi u riječ, zato povišen ton!' rekao je Turudić, a Sanader je kasnije iznio primjedbu na iskaz svjedoka Tafre. Odvjetnik Prodanović preuzeo je riječ i pitao kakvo je bilo Laxino imovinsko stanje: 'Kako mi je Laxa govorio da je imao bazen ispred kuće u Brazilu, ja sam zaključio da je bio dobrog imovinskog stanja.'
13,02 Na pitanje odvjetnice Jadranke Sloković ima li saznanja da je Laxa bio mason, Tafra kaže da mu je Laxa osobno rekao da je član engleske lože, i to vrlo visoko pozicioniran. Tafra je ispravio svoj iskaz u USKOK-u gdje je rekao da Laxu zadnji put vidio 1995. i rekao da je siguran da ga je ipak vidio 1993. godine.
12,41 PRVI SVJEDOK - ROBERT TAFRA: Potvrdio je da poznaje Eugena Laxu (navodni posrednik banke Hypo i Sanadera) koji je, kaže, bio vrstan povjesničar, zanimalo ga je gospodarstvo... Kaže da je Laxa živio u Brazilu, da je bio jako zanimljiv, bavio se poviješću te je pisao dosta. Rekao mu je da je predsjednik ili počasni predsjednik Gospodarske komore Brazila. Upitan je li znao da su se Laxa i Sanader poznavali, odgovara: 'Koliko ja znam nisu se poznavali ranije, ali znam da su se upoznali, ja sam ih osobno upoznao. Prošlo je skoro 20 godina. Bio je to beznačajan susret na Britancu u Zagrebu. Slučajno smo se Sanader i ja susreli, razgovarali tek toliko u prolazu. Znali smo se u Splitu naći u restoranu Opatija prije rata, malo se šire društvo znalo tamo sastajati pa smo od tada imali neke priče i teme poput početka rata, nestanka struje... Bila je to kaotična situacija, a u tom se restoranu se sastajalo šire društvo. Ja sam mu (Sanaderu) slučajno spomenuo da ću od uglednog useljenika dobiti povijesnu dokumentaciju. Ne vjerujem da je to netko registrirao, bila je to jedna od tisuću tema, ali Sanader se toga sjetio na Britancu i tražio da upozna Laxu. Upoznao sam ih, sjeli smo, znam da su razmijenili telefonske brojeve, tada nije bilo mobitela, i to je sve što ja znam o tome.' Rekao je da Laxa nije volio Tuđmana, a ne zna je li se poznavao s Matom Granićem.
12,37 Sloković kaže da obrana ima novi dokazni prijedlog koji bi se obrazložio u četvrtak nakon konzultacija s Ivom Sanaderom. Novi dokaz ne odnosi se na snimku. Prodanović kaže da su dokaz dobili jučer.
12,32 Odvjetnica Sloković tvrdi da je snimka montirana i isfragmentirana i da služi u svrhu potvrde iskaza Roberta Ježića Sudac Turudić se složio da je objava 'stripa' na temelju ove snimke koji je prije nekoliko tjedana objavio Jutarnji listpotpuno neprimjerena.Tužiteljica Laptoš izrazila je žaljenje što na sudu nije pokazan dio snimke na kojemu se vidi da Ježić plaća račun.
12,28 Na snimci su Sanader i Hernadi, sjede jedan preko puta drugoga za stolom u odijeljenoj prostoriji u Marcellinu. Sanader uglavnom govori. Hernadi nakon minute preuzima riječ, djeluje kao da se opravdava, širi ruke, a zatim se naslanjana stol. Sanader je cijelo vrijeme s objema rukama na stolu te zatim Hernadiju dodaje blok s porukom, vadi bateriju iz mobitela. Hernadi mu vraća papir. Snimka se završava.
12,25 Sudsko vijeće vraća se u sudnicu s odlukom: 'Vijeće smatra da se radi o zakonitom dokazu jer nije kršen Ustav ni međunarodni propisi. Snimka je nastala u javnom prostoru koji je i označen kao prostor u kojem se snima. Taj dio restorana nije nikakav zaštićeni prostor nego dio nije niti odijeljen vratima. Što bi se dogodilo da je snimljeno kazneno djelo ubojstva? - to je moje retoričko pitanje kojim želim dokazati da je naravno da bi ta snimka onda također bila dokaz.' Turudić kaže da je ispitivanje vlasnika restorana Marija Čerhaka nepotrebno. Sud pregledava snimku iz Marcellina koja traje dva sata, ali su na sudu prikazane samo četiri minute i četiri sekunde.
11,56 Sudac Turudić se sa sudskim vijećem povlači na odlučivanje o uvrštavanju snimke iz Marcellina u dokazni spis.
11,51 Tužiteljica Laptoš podsjeća da se radi 'o snimci koja je nastala u javnom prostoru u kojem je bilo jasno istaknuto da je objekt pod video nadzorom. Svatko tko ima snimku dužan ju je predati DORH-u'. 'Ukoliko bi sud prihvatio navode obrane da se radi o nezakonitom dokazu, ja smatram da se treba primijeniti članak Zakona o kaznenom postupku o pretežitim interesima da se u slučaju teških kaznenih djela opravdava prekršaj pribavljanja snimke', kaže Laptoš. Sloković kaže da je taj 'pretežiti interes' opravdan kad se radi samo o najtežim oblicima kaznenih djela i da nema mjesta primjeni tog članka ZKP-a.
11,45 Sloković navodi da je čuvanjem snimke povrijeđeno ustavno pravo na privatnost. Kaže da je pribavila sudske presude Europskog suda za ljudska prava koje potvrđuju njezinu tezu. 'Donesena je i Konvencija o zaštiti podataka prema čijim uputama se navodi da se podaci smiju pohranjivati samo za određenu svrhu i onoliko koliko je to nužno za ispunjenje svrhe. Smatramo da se u ovom slučaju radi o kršenju ovih zakona i da nesporno proizlazi da su se ti podaci koristili u drugu svrhu, da su predani USKOK-u i javnim medijima jer su istoga dana kada je USKOK izuzeo materijal, detalji snimke objavljeni i u Jutarnjem listu. Smatramo da je snimka protuzakonita i da nisu postojali razlozi da se snimka čuva toliko dugo', rekla je Sloković.
11,40 Sanaderova odvjetnica Jadranka Sloković usprotivila se prijedlogu USKOK-a da se snimka iz restorana Marcellino uvrsti kao dokaz: 'Stav obrane je taj da se snimka ne može upotrijebiti kao dokaz jer je svrha nadzora bila očuvanje sigurnosti osoba i objekta, kao privatna zaštita. Zakon limitira svrhu takvih snimki na to područje. Zakonska svrha je dakle zaštita objekta, a snimka se ne može koristiti u drugu svrhu. Korištenje snimke izvan te svrhe i čuvanje snimki duže od predviđenog vremena, podliježe prekršajnoj odgovornosti osobe koja čuva snimku.' Kaže da je vrijeme čuvanja snimke određeno prema zakonu u kojem piše da snimka mora biti izbrisana nakon što je udovoljila svrsi - a to je sigurnost gostiju u restoranu.
11,17 Tužiteljica Tamara Laptoš čita dokaznu dokumentaciju.
11,10 Započelo suđenje Sanaderu. Sudac Ivan Turudić najprije je najavio pregled dokazne dokumentacije te ispitivanje splitski poduzetnik Roberta Tafre: 'Nisam siguran da ćemo stići ispitati Matu Granića. Suđenje će se nastaviti sljedeći četvrtak - u 11 sati.'
Mate Granić za tportal je rekao da su ga pozvali da dođe u 12 sati i da ništa ne zna o odgodi.