Kako je prvi javio austrijski dnevnik Kurier, bivši hrvatski premijer Ivo Sanader uhićen je u točno 15 sati i 46 minuta na naplatnoj kućici St. Michael u blizini Salzburga. Vijest o uhićenju potvrdio je i glasnogovornik ravnateljstva MUP-a Krunoslav Borovec za tportal. Nakon uhićenja Sanader je priveden istražnom sucu u Salzburgu odakle bi trebao biti prebačen u Innsbruck jer je taj sud za njim raspisao tjeralicu i od tamo bi trebao biti izručen u Hrvatsku.   

'Hrvatska policija zaprimila je telefonsku obavijest policije Republike Austrije da je, temeljem međunarodne tjeralice, Ivo Sanader uhićen danas u 15.50 sati u salzburškoj regiji. Očekujemo, sukladno uobičajenoj proceduri, i pismenu obavijest

koju ćemo dostaviti nadležnom sudu i Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske radi pokretanja postupka izručenja. U ovom trenutku nemamo više pojedinosti o samom uhićenju', izjavio je Krunoslav Borovec

Sanader je uhićen nakon što je upao u oči djelatnicima naplatne kućice. Vozio je Volkswagenovu Bubu te nije pružao nikakav otpor pri hapšenju. Odveden je u istražni zatvor okružnog suda u Salzburgu. Inače, gotovo sigurno se radi o automobilu koji pripada njegovoj kćeri Bruni.

Salzburg je svima poznat kao grad Mozarta i pripadajućih kugli, no u suvremenu hrvatsku povijest bit će urezan i kao mjesto na kojem je bivši hrvatski primjer konačno dospio u ruke policije. Nakon što je jučer pobjegao iz države i prešao granicu sa Slovenijom, Ivo Sanader očito nije odletio u London, kako se isprva nagađalo u medijima, nego se zaputio u državu u kojoj je nekad živio i stvorio mnoge kontakte. To mu ipak nije pomoglo da izbjegne austrijsku policiju, koja je vrlo ozbiljno shvatila međunarodnu tjeralicu za odbjeglim premijerom, te se bacila na njegovo lociranje.

Sanaderu su stavljene lisice nasred autoputa, a austrijski mediji naglašavaju da se postupalo po međunarodnoj tjeralici. Vijest o hapšenju Ive Sanadera odmah je prenijela i državna televizija ORF, a objavili su je portali i svih ostalih vodećih medija, poput Der Standarda i Die Presse, uz napomenu da je hapšenje Sanadera u međuvremenu potvrdila i savezna direkcija austrijske policije. U automobilu je s Ivom Sanaderom bio i njegov brat, rekla je agenciji APA glasnogovornica odvjetništva u Salzburgu Barbara Fechtinger i dodala da Sanaderov brat nije uhićen.

Uhićenje je provedeno na temelju međunarodnog uhidbenog naloga koje je u ime Hrvatske proslijedilo državno odvjetništvo u Innsbrucku, pojasnila je glasnogovornica.

I zato će biti prevezen u istražni zatvor u Innsbrucku, ali Fechtinger nije znala reći kada će se to dogoditi, izvijestila je APA.

Svi također napominju da je jučer uhićen i Robert Ježić, petrokemijski tajkun i vlasnik Novog lista, koji je inače poznat kao lobist Hypo banke u Hrvatskoj. Sanadera se, dakle, dovodio u vezu i s brojnim sumnjivim poslovima Hypo banke u Hrvatskoj, koji su bili jedan od razloga financijske propasti Hypo Alpe Adria grupe u zimu 2009, nakon čega je Austrija novcem poreznih obveznika morala spašavati tu banku.

Konzervativni dnevnik Die Presse u svojem sutrašnjem izdanju donosi pak veliki članak o uhićenju Ive Sanadera, kojeg opisuju kao 'jednu od najistaknutijih političkih ličnosti na Balkanu'. U njemu se još naglašava da 'Sanader ima odlične kontakte u Austriji', pa je prije nekoliko mjeseci osnovao tvrtku Prima Consulting u Tirolu. Posebno se naglašava njegova uloga u aferi Hypo: 'Sanader je jedna od ključnih ljudi u Hypo-skandalu. Navodno je posredovao između poslovnih ljudi i Hypo banke te za to dobivao određeni postotak. Tako je od firme Globus-grupa navodno dobio 800 tisuća njemačkih maraka kako bi im sredio kredit u iznosu od četiri milijuna maraka.' 'Da će on sam biti cijena koju Hrvatska mora platiti za ulazak u EU, kojemu je on sam najviše težio, Ivo Sanader sigurno nije mogao ni sanjati. Skoro da nije bilo državne tvrtke, koja je pod sumnjom korupcije dijelila novac izabranima, i skoro da nije bilo ministra koji u sve to nije upetljan, a sve u režiji svemoćnog premijera. Cijeli sistem se sada slomio', komentira se u bečkom dnevniku Der Standard uhićenje Ive Sanadera. U tekstu se podsjeća da je cijela Europa s divljenjem gledala kako Sanader reformira HDZ, zadrtu nacionalističku stranku kakvu je stvorio Franjo Tuđman, izbacivši iz stranke ratne zločince i ekstremne desničare. Navodi se da je i Sanaderov nekoć najljući politički protivnik unutar HDZ-a Ivić Pašalić nakon poraza na unutarstranačkim izborima krenuo u poduzetničke vode zahvaljujući kreditima Hypo banke, s kojom je i bivši premijer također bio blisko povezan.

'Ako Hrvatska želi u EU, doista se mora obračunati s čovjekom koji ju je uopće doveo na taj put. To možda nije fer, ali je ispravno. No ako se o Sanaderu želi donijeti povijesni sud, potrebno je uzeti u obzir i jednu kategoriju koja nije dio kaznenog prava - tragediju', zaključuje se u komentaru Der Standarda, uz napomenu da kapljica poniznosti nedostaje svima onima koji sada likuju nad Sanaderovim padom, a prethodno su ga bespogovorno slušali i slavili.

A sada - izručenje!

Sanader bi se iz Austrije mogao dulje vremena boriti pravnim sredstvima protiv izručenja, i to vjerojatno tako što će dokazivati da se protiv njega vodi politički montirani proces s obzirom na to da cijelo vrijeme tvrdi da ga politički progone. U svakom slučaju, stvari bi se mogle zakomplicirati jer Hrvatska nije članica Europske unije.

Naime, da jest, i na nju bi se odnosio europski uhidbeni nalog, pa bi cijela procedura završila za otprilike dva tjedna. Naime, posljednjom promjenom Ustava je omogućena primjena europskog uhidbenog naloga od stupanja Hrvatske u članstvo EU-a, kao i da se, i prije ulaska u EU, omogući izručivanje hrvatskih državljana pravosudnim tijelima drugih država temeljem međunarodnih ugovora. Ovako, u redovnoj proceduri postupak bi mogao biti prepun peripetija i dugotrajan. Hrvatska u tom slučaju mora poslati cjelokupnu dokumentaciju na osnovu koje druga zemlja odlučuje o izručenju. Austrija ekstradiciju ne mora odobriti te ukoliko Sanader ima još i dvojno državljanstvo, pred sobom ima tri mogućnosti: da ga odbije izručiti, da mu sama odluči suditi ili da zaključi da tu nema osnove za vođenje postupka.

Dok se čeka najavljeni povratak i boravak Ive Sanadera u Remetincu, jedno u nizu pitanja je i kolika mu se zatvorska kazna smiješi ukoliko bude osuđen, a čini se da je zasad riječ o najmanje deset godina. Međutim, na to je pitanje teško dati odgovor jer, kad je riječ o nekoliko kaznenih djela, to znači da će u slučaju optužujuće presude sud donijeti objedinjenu kaznu, podsjetila je za tportal šefica Katedre za kazneno procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlata Đurđević

Koliko se zasad zna, prema USKOK-ovom zahtjevu, Sanadera se sumnjiči za kaznena djela udruživanja za počinjenje kaznenih djela iz članka 333. stavak 1. Kaznenog zakona i zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 337. stavak 1. i 4. Kaznenog zakona.

Premda je poznato za koja se dva kaznena djela Sanader tereti, još se ne zna u kojim je kaznenim predmetima osumnjičen. Neslužbeno, udruživanje za počinjenje kaznenog djela stavlja mu se na teret kao prvoosumnjičenom u slučaju Fimi medije, a za zloporabu položaja i ovlasti osumnjičen je kao trećeosumnjičenog u slučaju nezakonitog poslovanja HEP s Diokijem.

Bacimo li pogled na Kazneni zakon, onda mogućnost kazni izgleda ovako: prema stavku 1. članka 333, tko organizira grupu ljudi ili na drugi način povezuje u zajedničko djelovanje tri ili više osoba koja ima za cilj počinjenja kaznenih djela za koje se po zakonu može izreći tri godine zatvora ili teža kazna, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina

Kad je riječ o sumnjama u zlouporabu položaja i ovlasti vezano za članak 337. stavak 1, službena ili odgovorna osoba koja s ciljem da sebi ili drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugome prouzroči kakvu štetu iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine

Nadalje, što se tiče stavka 4, ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve koristi ili je prouzročena šteta velikih razmjera, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina

S obzirom na to da je, dakle, riječ o različitim kaznenim djelima i za njih različitim kaznama, sud će za svako od počinjenih kaznenih djela utvrditi kazne prema zakonu, ali će zatim izreći za sva ta djela jedinstvenu kaznu, pridržavajući se nekih pravila. Najvažnije je da jedinstvena kazna ne smije biti veća od zbroja, a mora biti veća od svake pojedinačne kazne, što bi u slučaju Sanadera moglo značiti najmanje deset godina s obzirom na ovo što mu se sada stavlja na teret.

No možda to nije i jedino oko čega se dvostruko odbjeglog premijera istražuje jer, osim Fimi medije i HEP-a, u igri su još su mnoge afere uz koje ga se spominje, pri čemu ne treba zaboraviti ni na vraćanje duga državi u smislu protuzakonito pribavljene imovinske koristi.