Sanader je u pratnji odvjetnika, kao i ostali optuženici i njihovi predstavnici, u zgradu suda na Zrinjevcu došao nešto prije 9 sati.

Sutkinja Irena Kvaternik na pripremnom ročištu treba odlučiti o dokazima, ali i datumu početka novog suđenja Sanaderu i njegovoj bivšoj stranci koje Uskok tereti za izvlačenje više od 70 milijuna kuna iz državnih institucija i tvrtki preko marketinške agencije Fimi media.

Slučaj joj je dodijeljen nakon što je sutkinja Ivana Čalić, koja je sudila u prvom postupku, izuzeta na vlastiti zahtjev sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava.

U novom postupku sud ponovno treba izvesti sve već jednom provedene dokaze i otkloniti bitne povrede odredaba kaznenog postupka koje su, po mišljenju Vrhovnog suda, 'imale utjecaja i na pravilnost utvrđenja činjeničnog stanja'.

Je li premijer službena osoba?

Vrhovni je sud zaključio da Sanader, među ostalim, nije mogao ispitati sve svjedoke koje je planirao kao ni suokrivljenike koji su priznali Uskokove optužbe, a nakon iznošenja obrane, u kojoj su ga ozbiljno teretili, nisu željeli odgovarati na pitanja bivšeg premijera i njegovih odvjetnika.

Prihvaćene su i tvrdnje odvjetnika HDZ-a, kao prve političke stranke optužene za korupciju, da na suđenju nije razjašnjeno što je Sanader počinio kao službena, a što kao odgovorna osoba. Tim više što zakon ne obuhvaća izrijekom predsjednika Vlade kao 'službenu osobu' u smislu njegove kaznene odgovornosti.

Ukinutom presudom Sanader je zbog Fimi medije osuđen na devet godina zatvora te povrat 15,27 milijuna kuna koje je, po mišljenju zagrebačkog Županijskog suda, stekao nezakonito. HDZ je u prvostupanjskom postupku kažnjen s pet milijuna kuna i oduzimanjem nezakonite koristi od 24,2 milijuna kuna.

Krivim je proglašen i nekadašnji stranački rizničar Mladen Barišić, koji je kažnjen s tri godine zatvora. Bivša HDZ-ova blagajnica Branka Pavošević osuđena je na godinu i pol, a vlasnica agencije Fimi media Nevenka Jurak na dvije godine zatvora i oduzimanje 2,5 milijuna kuna imovinske koristi.

Uvjetnu kaznu dobio je bivši Sanaderov glasnogovornik Ratko Maček koji se jedini nije žalio na presudu.

Javne tvrtke kao 'bankomat' Sanaderove skupine

Kada je u ožujku 2014. izrekla nepravomoćnu presudu sutkinja Čalić u obrazloženju je istaknula da će se korupcijske posljedice Sanaderove skupine dugo osjećati u javnim tvrtkama koje su godinama tretirali 'kao bankomat', ali i da su njihovim postupcima na stup srama stavljeni i oni članovi HDZ-a koji s nezakonitostima nisu imali nikakve veze.

U aferi izvlačenja državnog novca za privatne i stranačke potrebe, kazala je sutkinja, stvoren je sustav kojemu nisu pogodovali samo optuženici, već svi koji su za to znali, ali su šutjeli ili okretali glavu. Naglasila je i da se tijekom suđenja, osim Sanaderovih nezasitnih financijskih apetita, otkrio i skandalozan način kadroviranja u javnim tvrtkama u kojima je poslušnost stavljana ispred sposobnosti. Sve je to, po sutkinjinim riječima, dovelo da HDZ, kao stranka na vlasti, pod Sanaderovim vodstvom u građana naruši povjerenje u sustav te da se politička korupcija doživljava kao pravilo, a ne izuzetak.

Sanader, koji se nedugo nakon napuštanja premijerske pozicije 1. srpnja 2009. našao na meti Uskoka zbog brojnih afera, više nije osuđen ni u jednom slučaju jer je Ustavni sud 2015. ukinuo presudu u slučaju Hypo i Ina-MOL, koja je bila pravomoćna.

Očekuje i nepravomoćnu presudu u slučaju Planinska u kojem je optužen za primanje 17 milijuna kuna 'provizije', nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja kupilo zgradu od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića