Predstavnici Vlade i sindikata potpisali su sporazum na temelju kojeg se u ovoj i idućoj godini povećavaju osnovice plaća i druga materijalna prava za oko 240 tisuća zaposlenih u javnom i državnom sektoru. Od ukupno trinaest sindikata koji su bili uključeni u pregovore, Vladinu ponudu prihvatilo je njih jedanaest.

Predstavnik sindikata koji nije prihvatio Vladinu ponudu, Matija Kroflin, komentirao je za Dnevnik HTV-a premijerove riječi kako ne razumije postojeći socio-ekonomski trenutak.

- I ja mogu njemu uputit kritiku kako u ovim trenucima dok naši članovi prolaze teške situacije, kad njihove plaće rastu bitno manje, nego rastu plaće drugih u zemlji, kad će njihova realna plaća pasti ove godine 6 posto, da ne razumije njihovu poziciju, da je on socijalno neosjetljiv u ovoj situaciji. Nama je najproblematičnija 2023. godina. Djelomično zbog toga što smo uspjeli izboriti dva posto povećanja osnovice što je na razini godine 1,3 posto, a inflacija se već sad predviđa na 6 posto. Problematičnije je i da su pregovori kojima bi mi mogli utjecati na kupovnu moć naših članova stavljeni tek treći tjedan rujna. Mi smo i tražili da Vlada i ranije pregovara ako bude trebalo, premijer nije htio. Mogli smo onda to i dogovoriti u samom dodatku kolektivnog ugovora pa bi onda prihvatili svi sindikati. Mogli smo ugovoriti neku odredbu koja bi išla u smjeru da se plaće usklađuju iduće godine s rastom troškova života, rekao je.

Plaće i materijalni status

Sanja Šprem je rekla kako se ne može govoriti o podijeljenom mišljenju njihovih članova nego je jasni pokazatelj da je dio zaposlenika nezadovoljan ovakvom ponudom Vlade.

- Nezadovoljstvo ima svoje temelje, a to su plaće i materijalni status jer treba percipirati da zaposlenici u osnovnim školama dugo teže društvenom statusu. Nezadovoljstvo je očito i kulminira kroz duži dio godina i ovo treba shvatiti kao ozbiljnu poruku. Vlada sama mora uvidjeti da sustavno moramo ulagati u obrazovanje, da zaposlenici u osnovnim školama očekuju poboljšanja materijalnog i društvenog položaja. Obrazovni sindikati su uvijek pokazatelj statusa u javnim službama. Tih 50,77 posto u tom demokratskom postupku je prihvatilo ponudu Vlade i zato smo potpisali dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru, rekla je.

Kroflin: Mogli smo izboriti bolju poziciju za naše članove

Kroflin je rekao kako politički nije realno da je većina sindikata odbila prijedlog Vlade, da bi premijer došao i rekao da prekidaju pregovore.

Ono što je premijer rekao i ponudio, naši članovi su javno imali. Da smo imali više strpljenja neke stvari bi u idućoj godini uspjeli pomaknuti - pregovore dići na svibanj ili lipanj ili bolji okvir oko čega ćemo pregovarati iduće godine. Mogli smo izboriti bolju poziciju za naše članove, sigurno ne lošiju, rekao je.

Šprem je rekla kako ih očekuju jako kompleksni pregovori za sustav kompletnog obrazovanja.

- Kroz granske kolektivne ugovore ugovaraju se sve specifičnosti sustava i važni su dodaci. Svi zaposlenici očekuju da se u granskom kolektivnom ugovoru poboljšaju njihova materijalna prava i njihov status, rekla je.

"Već sad postoje problemi privući adekvatni kadar u javne službe"

Matija Kroflin je naglasio kako vidi crnu i vrlo tmurnu budućnost s ovakvim pristupom plaćama.

- Već sad postoje problemi privući adekvatni kadar u javne službe i džepove gdje je nemoguće pronaći adekvatne zaposlenike, upravo u prosvjeti - matematici, kemiji, biologiji, fizici i informatici. Ne znam tko će našu djecu učiti za 10-ak godina u tim predmetima. Visokokvalificirane radnike je isto teško privući jer odnos i jaz u javnim službama i privredi je sve veći, a naši stručnjaci koji bi mogli pronaći mjesto u javnim službama i doprinositi kvaliteti javnih servisa vrlo lako nalaze posao u inozemstvu, rekao je.

Sanja Šprem je rekla kako je nastavak pregovora krucijalni moment zbog čega su sindikati javnih službi prihvatili ponudu Vlade.

- Samo 6+2, a naš je zahtjev bio 8+5, definitivno bi bilo nedovoljno. Nastavak pregovora u rujnu je osiguran, ali pregovori se mogu otvoriti i ranije, zaključila je.