Popularni grčki otok Santorini je zadnjih nekoliko dana pogođen potresima. Lokalne vlasti su zatvorile škole, a osigurani su i dodatni letovi kako bi sbi mogli napustiti otok
Potresi se bilježe između vulkanskih otoka Santorini i Amorgos u Egejskom i obližnjim otocima Iosu, Amorgosu i Anafiju. Međutim, ovaj dio Egejskog mora ima zanimljivu povijest. Naime, vulkani nisu prva asocijacija na Santorini nego je to više Italija. Takozvana Minojska erupcija je pogodila grčki otok 1600. godine prije Krista. Santorini, podvodni vulkan smješten u nizu vulkana zvanom Helenski otočni luk koji se prostire između Grčke i Turske, poznat je po svojim snažnim erupcijama koje mogu rezultirati urušavanjem zemljine površine iznad magmatske komore, čime se stvara kaldera ogromnih proporcija. Ta erupcija radikalno je preoblikovala geografski izgled regije, pretvarajući što je nekad bio jedinstveni otok u današnji arhipelag, piše Kozmos.hr.
vezane vijesti
Ova drevna erupcija vulkana, koja se odigrala prije više od tisuću godina, pokazala je razmjere daleko veće od onih koje su prethodno bile zabilježene, sugerirajući da eksplozivne erupcije mogu nastati i tijekom razdoblja koja se smatraju relativno mirnim, kako otkriva nedavno istraživanje.
Posljedice erupcije bile su katastrofalne za Minojsku civilizaciju. Zbog vulkanskog pepela, koji je zasuo naselja, poljoprivreda je pretrpjela veliki udarac, a pomorska trgovina, koja je bila ključna za Minojce, postala je gotovo nemoguća. Osim toga, mnogi arheološki nalazi sugeriraju da je erupcija mogla izazvati i potrese, koji su dodatno oštetili gradove i infrastrukturu.
Iako nije potpuno jasno koliko je erupcija izravno doprinijela padu Minojske civilizacije, smatra se da je oslabila njezinu moć. Zbog oštećenja na Santoriniju i drugih utjecaja, Minojci su vjerojatno postali osjetljiviji na prijetnje drugih naroda, što je moglo ubrzati njihov pad. Erupcija također može biti jedan od faktora koji je doprinio širenju njezinih utjecaja na okolna područja, poput Egipta i Bliskog istoka.
Erupcija je bila toliko snažna da je stvorila oblak i kišu pepela. Grčki arheolog Spiridon Marinatos je uzeo u obzir i morski val, koji je, prema njemu, možda imao visinu od 15 metara te tako uništio razne obalne gradove koji su mu se našli na putu. Čak su pronađeni i dokazi na obali Izraela, u Primorskoj Cezareji.
