Predstavnici deset oporbenih klubova okupili su se u utorak kako bi raspravljali o novom Zakonu o izbornim jedinicama, pri čemu se nitko od vladajućih nije odazvao, što je oporba ocijenila nedemokratskim, a premijerovo odbijanje da HDZ dođe na sastanak "primjereno autokratima"
Peđa Grbin (SDP) ocijenio je "izuzetno žalosnim" to što nitko od vladajućih nije došao na sastanak, time su pokazali nepoštovanje ponajprije prema građanima, kojima je izborni zakon važan zbog načina na koji biraju svoje predstavnike.
Rasprava o izbornom zakonodavstvu na Odboru za Ustav
„HDZ i njegovi sateliti pokazali su građanima da su potpuno nebitni, što je uvredljivo i sramotno, ali to je realnost u kojoj Hrvatska danas živi, koju joj je donio Andrej Plenković”, poručio je.
vezane vijesti
Želimo da se proces donošenja ovog zakona odvija transparentno, pred javnošću, a ne u nekim podrumima. Već sutra ćemo skupiti potpise i inzistirat ćemo da se na Odboru za Ustav otvori rasprava kako treba izgledati izborno zakonodavstvo, poručio je Grbin.
Sandra Benčić (Možemo) poražavajućom smatra premijerovu izjavu kojom je odbio da HDZ dođe na današnji sastanak, s opravdanjem kako "nisu oni ovdje da bi se odazivali na sastanke opozicije".
Time je premijer pokazao da mu ne trebaju parlament, dijalog parlamentarnih aktera i politički konsenzus, a od prošlog tjedna znamo da mu nisu potrebni ni mediji niti građani kojima će, ako su kritični, poručiti "Auf Wiederesehen", kazala je.
„Premijer je zadnjih tjedan dana svoju politiku pozicionirao kao autokratsku, koja ne poštuje osnovne institute parlamentarne demokracije. O njemu više ne možemo govoriti ni kao o Europejcu ni kao demokratu”, kaže Benčić.
Marija Selak Raspudić (Most) poručila je kako oporba ne treba biti reaktivna i samo odgovarati na HDZ-ovo krojenje izbornih jedinica.
Nakon 30 godina došlo je vrijeme da se konsenzualno počne dogovarati o nekim važnim pitanjima
„Oporba treba biti proaktivna, treba nam cjelovito, dugoročno uređenje izbornog zakonodavstva. Stoga Most u proceduru upućuje zakonske izmjene koje uključuju ukidanje izborne šutnje, uvođenje elektroničkog glasovanja i zabranu kandidiranja onima koji imaju pravomoćnu zatvorsku presudu, šest mjeseci ili više”, dodala je.
Davorko Vidović (Socijaldemokrati) pozvao je HDZ i sve stranke da se uključe u proces i zanemare svoj parcijalni interes. Nakon 30 godina valjda je došlo vrijeme da se konsenzualno počne dogovarati o nekim važnim pitanjima jer vladajući time ne bi ništa izgubili niti bi to značilo njihov politički poraz, rekao je.
Dalija Orešković (Centar) ističe da je današnji sastanak jedan od najvažnijih događaja u ovom sazivu Sabora jer će se napokon otvoriti pravi, institucionalizirani dijalog. Ako nastavimo ovako surađivati i tražiti najbolja moguća rješenja kompromisom bit ćemo na dobrom putu da državu otetu od HDZ-a vratimo hrvatskim građanima, poručila je.
Anka Mrak Taritaš (GLAS) napominje da je "ovo trenutak u kojem su maske pale jer HDZ više ni ne skriva da želi složiti izborni zakon po svojim potrebama i interesima" da bi kontinuirano bio pobjednik izbora i koristio Hrvatsku kao vlastiti bankomat.
Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) ustvrdio je da princip jednake težine svakog glasa dovodi u pitanje 12. izbornu jedinicu, jer zastupnici birani u njoj imaju povlaštenu poziciju i uvijek su jezičac na vagi oko toga tko će krojiti Vladu. Rekao je da "imamo tihu diktaturu Andreja Plenkovića koji pokušava provesti izborni inženjering".
Oporba zahtijeva imenovanje stručne radne skupine za novi zakon
Damir Bajs (Fokus) isto poziva na konsenzus oko temeljnih pitanja i također se zalaže uvođenje elektronskog glasanja.
Deset oporbenih klubova zastupnika zahtijeva imenovanje stručne radne skupine za novi Zakon o izbornim jedinicama, u koju bi najmanje trećinu stručnjaka predložila oporba.
Traže da broj članova radne skupine iz vladajućih i oporbenih redova bude podjednak, kako je Ustavni sud naložio, da svaki glas birača ima jednaku težinu i da se maksimalno poštuju postojeće administrativno-teritorijalne granice, od županijskih do granica gradova i općina.
