Jelić bi 4. kolovoza u Kninu trebao primiti odličje iz ruku predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića zajedno sa zapovjednicima četiri gardijske brigade HVO koje su sudjelovale u operacijama čiji je krajnji cilj bio oslobađanje okupiranih dijelova Hrvatske.

Milanović je objasnio da na godišnjicu vojno-redarstvene operacije Oluje neće odlikovati zapovjednike kao pojedince, nego postrojbe Hrvatskog vijeća obrane (HVO), a u ime postrojbi odličja će primiti njihovi zapovjednici.

Jelić bi odličje što ga u povodu obilježavanja 25. obljetnice operacije "Oluja" dodjeljuje predsjednik Republike trebao preuzeti kao ratni zapovjednik brigade Specijalne policije Herceg-Bosne. Uz njega bi odličja za svoje postrojbe trebali dobiti i generali HVO-a Anton Luburić, Stanko Sopta, Ilija Nakić i Mate Bilonjić.

Za razliku od njih četvorice protiv Jelića je Tužiteljstvo BiH podignulo optužnicu za ratne zločine koju je potvrdio i Sud BiH, a tereti ga se za progone, zatočenja i ubojstva Bošnjaka na području Mostara 1993. godine.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić ovim je povodom hrvatskog predsjednika Milanovića najprije podsjetio kako su njih dvojica kao socijaldemokrati svojedobno surađivali na temeljima jasne osude ratnih zločina.

"Odlikovati Jelića koji je u bijegu pred pravosudnim tijelima BiH predstavljalo bi ne samo uvredu i ponižavanje žrtava, već i šamar državi Bosni i Hercegovini. Takav čin predstavlja izdaju ideje antifašizma, pravde i jednakosti prava i ljudskog dostojanstva svih građana, neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti", izjavo je Nikšić.

Dodao je kako su, vjerujući da s Milanovićem dijele ista načela i ideje, na ranijim izborima u Hrvatskoj iz SDP-a BiH osigurali promatrače koji su sprječavali krađu na biračkim mjestima u BiH i pri tom bili izloženi prijetnjama, napadima i poniženjima od sljedbenika ideologije "kojoj se Milanović sada pokušava dodvoriti".

"Zato je najmanje što sam očekivao da će Zoran Milanović odbiti koncept po kojem je nagrađivanje osobe koja je suučesnik u zločinu ubijanja desetaka i mučenja i zlostavljanja stotina zarobljenika prihvatljiv, jer se radi o navodnim 'svojim' zločincima i 'tuđim' žrtvama", kazao je Nikšić.

Optužnica protiv Jelića podignuta je i potvrđena 2016. godine no on je od tada nedostupan bosanskohercegovačkom pravosuđu jer boravi u Hrvatskoj.

Kako Hrvatska ne izručuje svoje državljane koji su u drugim zemljama optuženi za ratne zločine u BiH sada razmatraju mogućnost da procesuiranje prepuste hrvatskom pravosuđu.

Jelić je optužen da je kao zapovjednik Prve djelatne bojne Vojne policije HVO te zapovjednik Prve lakojurišne bojne Vojne policije HVO-a i zapovjednik obrane Mostara, koji je pod kontrolom imao sve postrojbe na području tog grada, sudjelovao u organiziranju i provedbi širokog i sustavnog napada usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva na području općine Mostar.

Optužnica navodi Jelićevu odgovornost za etničko čišćenje, protupravno lišavanje slobode muškaraca i njihovo zatvaranje u zatvore i logore, izvođenje muškaraca na prinudne radove na crti bojišnice i korištenje kao živi štit, te prisilni progon žena, djece i starih na teritorij pod kontrolom Armije BiH u razdoblju od svibnja 1993. do početka ožujka 1994. godine.