Vlada godinu dana od potvrde u Saboru uživa potporu 36,6 posto građana (prije mjesec dana 37,5%), dok vladinu politiku ne podržava 48,9 posto građana (prema 46,9% iz prosinca) uz 14,4 posto neodlučnih. U odnosu na prošlomjesečne rezultate zabilježen je rast među nepodržavateljima politike Vlade (od 2 postotna poena). U usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na sadašnjih 36,6 posto.

SDP početkom siječnja bilježi i najslabiji rezultate od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno 26 posto (prema prošlomjesečnih 26,5%, ili najviših 34% iz veljače prošle godine). Unatoč ovom padu potpore SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka s još uvijek izraženom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom.

HDZ, unatoč padu potpore Vladi i padu ocjene za njezin rad, nije uspio zabilježiti veći porast izbora koji početkom ovog mjeseca iznosi 19,2 posto (prema 19,3% iz prosinca; u posljednjih pola godine izbor HDZ-a se kreće između 19,0 i 19,5 posto).

Uz ove dvije stranke još samo Laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini i to s izborom od 9,7 posto (prema 10,2% iz prosinca). HNS je na četvrtom mjestu s vrlo sličnim rezultatom iz prosinca (sada 3,2% prema prošlomjesečnih 3,3%).

Predsjednik Ivo Josipović s ovomjesečnih 40,0% (prošli mjesec 38,2%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom od 7,2% (prošli mjesec 8,5%), dok je premijer Zoran Milanović na trećem mjestu s izborom od 6,2% (prošli mjesec 7,4%).

Osuđujuća presuda bivšem premijeru i bivšem predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu još je prošli mjesec priskrbila vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara gdje se zadržao i ovaj mjesec s izborom od 18,2% (prema prošlomjesečnih 19,6%). Bivši potpredsjednik Vlade Radimir Čačić je nakon ostavke prouzrokovane preinakom sudske presude za nesreću u Mađarskoj pao na ljestvici negativnog doživljaja i sad je s izborom od 16,5% na drugom mjestu (u prosincu je bio drugi s izborom od 18,9%, a u studenom prvi s izborom 27,2%).

Slijedi predsjednik vodeće opozicijske stranke Tomislav Karamarko koji je negativan izbor za 16,1% građana/ki (prije mjesec dana 15,9%) kojemu očito ne pomaže zaoštravanje ideološke retorike. Zoran Milanović je na četvrtom mjestu s izborom od 11 posto čime je nastavljen uzlazni trend negativnog doživljaja hrvatskog premijera što je ujedno i njegov najnegativniji doživljaj od početka mjerenja.