"Popis stanovništva pokazao je potrebu za promjenom izbornih jedinica budući da sadašnje stanje dovodi do ogromne razlike u vrijednosti glasa u pojedinim izbornim jedinicama. Glas birača ne vrijedi jednako, na što je više puta upozoravao Ustavni sud. Izborne jedinice ne prate teritorijalni ustroj Hrvatske, što se najviše vidi na sedmoj izbornoj jedinici koja se proteže od Jaruna do Jadrana", rekao je Grbin na konferenciji za novinare.

Istaknuo je da smanjenje broja stanovnika u 10 godina za oko 400.000 govori da je promjena izbornog zakona nužnost, kao i teritorijalni preustroj, odnosno smanjenje broja županija i drugih jedinica lokalne samouprave. Predsjedništvo SDP-a usvojilo je prijedlog izmjena izbornih jedinica po kojem bi se njihov broj smanjio na šest, pratile bi teritorijalni ustroj Hrvatske, a u njima se ne bi birao jednaki broj zastupnika. Broj zastupnika u pojedinoj izbornoj jedinici treba se temeljiti na broju stanovnika, a ne na registru birača zato što je popis stanovništva u ovom trenutku daleko precizniji od registra birača.

Imamo gotovo izjednačen broj birača i stanovnika, što nije realno i zato smatramo da popis stanovništva treba biti baza za definiranje izbornih jedinica i načina na koji se biraju zastupnici, kaže čelnik SDP-a.

"Predlažemo povećanje broja zastupnika u pojedinoj izbornoj jedinici, smanjenje praga za preferencijsko glasanje s deset na pet posto, kao i povećanje preferencijskih glasova birača na dva. Time bi se povećao utjecaj birača na izbor zastupnika, dok bi prag za ulazak u Sabor ostao pet posto, ali ne na nacionalnoj razini nego u svakoj izbornoj jedinici", rekao je Grbin dodavši da bi Sabor zadržao 151 zastupnika. Za taj prijedlog nije potreban novac nego isključivo politička volja, pa SDP poziva sve druge stranke u Saboru da podrže preustroj izbornih jedinica kako bi osigurali da svaki glas vrijedi isto.

Arsen Bauk izvijestio je da bi prva izborna jedinica bila grad Zagreb koji bi birao 28 zastupnika. Druga bi obuhvaćala sjeverozapadnu Hrvatsku koja bi birala 21 zastupnika, a činile bi je Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija.

Treća bi bila Slavonija, odnosno, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županije i birala bi 24 zastupnika. Četvrta bi bila središnja Hrvatska – Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka koje bi birale 20 zastupnika, petu bi činile Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija, a birale bi 18 zastupnika. Šestu bi činile četiri dalmatinske županije – Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija koje bi birale 29 zastupnika.