Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ je zadržao sam vrh ljestvice, a ispred SDP-a, Oraha, Hrvatskih laburista i HNS-a. Tako HDZ početkom lipnja bilježi izbor od 22,9 posto (prema 20,2 iz svibnja). SDP je drugi na ljestvici preferencija stranaka s izborom od 19,6 posto (prema 19,7 posto prije mjesec dana, odnosno 23,9 posto prije godinu dana).

Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelazi još samo Orah, dok su Hrvatski laburisti pali ispod izbornog praga. Orah je značajni dobitnik u posljednjih mjesec dana i stranka Mirele Holy se učvrstila na trećem mjestu (ovaj put s izborom od 12,3 posto prema 9,9% iz svibnja). Tako je Orah postao najvažniji alternativni izbor razočaranih birača s lijevog spektra čime su ugrozili oduzeli značajan dio birača Laburista koji su donedavno bili glavni sakupljači protestnih glasova.

Hrvatski su laburisti sada četvrta stranka s izborom od 4,2 posto (prije mjesec dana 7,4%). HNS u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbornu potporu od 2,9 posto (3,4% iz svibnja), jedanko kao i HSS. Na ljestvici s rejtingom stranaka koje nisu među 'ostalima' još su: HDSSB (2,6%), HSP Ante Starčević (1,7%), NL Milana Bandića(1,6%), HSP (1,4%), HSU (1,1%), Hrvatska zora (1,1%), HSLS, IDS, Hrast, Nacionalni forum (svi po 1,0%) i NL Ivana Grubišića (0,7%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,7%. Veliki je udio i neodlučnih birača (17,2 posto).

DESNA KOALICIJA POVEĆALA RAZLIKU PRED LIJEVOM

Na ljestvici s preferencijama koalicija stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 28,2 posto (prema 26,1 posto iz svibnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 24,6 posto na drugom mjestu (u svibnju 25,4%). Slijede stranačka lista Orah (12,9%), dok Savez za Hrvatsku s izborom od 7 posto drži četvrto mjesto.

Hrvatski laburisti su i na ovoj ljestvici zabilježili vidljiv pad u odnosu na prošlomjesečno istraživanje (sada 3,9 posto prema svibanjskih 8,1%). Negativni je trend zabilježila i koalicija Nacionalni forum-HSLS-PGS-Lista za Rijeku (s prošlomjesečnih 5,1% na sadašnjih 2,3%).

336821,330404,336865,334567
PADA PODRŠKA JOSIPOVIĆU

Predsjednik Josipović je i u posljednjoj godini svog prvog mandata najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 31,7% (prošli mjesec 33,4%). Drugo mjesto na ovoj ljestvici i treći mjesec zaredom zauzima Mirela Holy s izborom od 10,5% (prema 9,8% iz svibnja).
Kolinda Grabar Kitarović je s izborom od 5,4 posto treći izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji (prošli mjese 4,1%).

Nekadašnji stranački drugovi Milan Bandić i Zoran Milanović s izborom od 3,5% dijele četvrto mjesto. Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Tonino Picula (3,2%), Ruža Tomašić (3,0%), Slavko Linić (2,3%), Tomislav Karamarko (2,2%) i Andrej Plenković (2,0%).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara i ovaj mjesec drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 30,4 posto izbora (prema 30,6% iz svibnja). Aktualni premijer Milanović bilježi sve manji zaostatak na ovoj lejstvici 'negativaca' te je trenutno na drugom mjestu s izborom od 29,7 posto (prije mjesec dana 28,5%).

Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 10,5%). Slavko Linić s izborom od 8,1 posto drži četvrto mjesto (prema prošlomjesečnih 7,7%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političara još su Ivo Sanader (3,6%), Željko Jovanović (2,4%), Ivo Josipović (0,8%), Gordan Jandroković (0,8%), Nadan Vidošević (0,7%) i Marina Lovrić Merzel (0,6%).

MILANOVIĆ SVE NEGATIVNIJI

Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki odabrani političar pozitivan ili negativan). Predsjednik Josipović je pozitivan za 74,1% građana/ki (prema 74,7% iz svibnja), dok je negativan za 16,5% (prije mjesec dana 15,2%). Zoran Milanović je pozitivan za 22,9% ispitanika/ca (u svibnju 25,6%), a negativan za 68,4% (u svibnju 65,9%). Tomislav Karamarko pozitivan je za 17,1% građana/ki (16,1% u svibnju), dok je za njih 70,7% negativan (u svibnju 71,7%).

Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 39,4 posto građana/ki (u svibnju 38,6%), a negativna za 46,9 posto (u svibnju 46,5%). Mirela Holy pozitivna je za 72,6% građana/ki, a negativna za 15,4%. Dragutin Lesar pozitivan je za 45,3% građana/ki, dok je za njih 31,3% negativan. Predsjednik Hrvatskog sabora, Josip Leko je pozitivan za 53,8% građana/ki, a za 20,9% negativan. Branko Hrg je pozitivan za 22,1%, a negativan za 20,6% hrvatskih građana/ki. Ruža Tomašić je pozitivna za 40,8%, a negativna za 43,8% građana/ki.

PODRŠKA VLADI I DALJE TONE

U posljednjem istraživanju poplave u Slavoniji i humanitarne akcije najvažnija je tema iz proteklog mjeseca za 56,6 posto hrvatskih građana. Slijedi sukob Linića i Milanovića s izborom od 26,5 posto, dok je gospodarska kriza u zemlji na trećem mjstu s izborom od 5,3 posto. Još samo pobjeda HDZ-ove koalicije u izborima za Europski parlament bilježe nešto vidljiviji izbor (3,7%). Svi su ostali događaji zabilježili izbor rijeđe od 2 posto.

Vlada RH u svom dvadeset i devetom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 21,6 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 24,6%), dok vladinu politiku ne podržava 61,6 posto građana (prema 60,8 iz svibnja) uz 16,8 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila mršavu dvojku (2,02). Predsjednik republike je ocjenjen s četvorkom (3,58), dok je su za svoj rad zastupnici u Hrvatskom saboru dobili 2,03.