'Klub zastupnika SDP-a danas je u proceduru pred Ustavnim sudom uputio zahtjev za ocjenu ustavnosti jednog članka, odnosno jedne odredbe Zakona o pravima državnih dužnosnika koji se odnosi na njenu retroaktivnu primjenu. Smatramo da je procedura koja je provedena u donošenju tog zakona protivna Ustavu, zbog čega želimo da se Ustavni sud očituje o tome, kao i o tome na koji način će ubuduće Sabor morati postupati kod konstituirajuće sjednice i koje će propise tada smjeti donositi', kazao je novinarima u Saboru SDP-ov Peđa Grbin.

Naime, izmjenama zakona propisana su nova pravila za ostvarivanje naknade nakon prestanka dužnosti, no vladajuća većina propisala je da će se ona primjenjivati već na zastupnike ovog saziva Sabora, iako su oni pravo na tu naknadu ostvarili prema starom zakonu.

'Radi se o retroaktivnoj primjeni pojedinih odredbi tog zakona. Dakle, nismo doveli u pitanje zakon u cjelini, nismo doveli u pitanje smanjenje prava zastupnika na onih famoznih 6+6, nego smo doveli u pitanje način na koji su klubovi zastupnika Mosta i HDZ-a uredili retroaktivnu primjenu tog zakona, a da to uopće nisu obrazložili u prijedlogu, dapače u prijedlogu su izrijekom obrazložili da retroaktivne primjene neće biti, što znači da je očito pod pritiskom medija tijekom dana ta odredba našla svoje mjesto u zakonu, a da nije usklađena, zbog čega smatramo da se Ustavni sud mora očitovati je li ovaj način rada prihvatljiv i hoće li to biti način na koji će Sabor ubuduće smjeti raditi', kazao je Grbin.

Prema starom zakonu, državni dužnosnici su nakon prestanaka dužnosti imali pravo na naknadu 6+6, odnosno pola godine bi primali punu plaću, a pola godine pola plaće. Izmjenama zakona tu bi naknadu mogli ostvariti jedino ako su na dužnosti bili više od godinu dana. Ukoliko su na dužnosti bili manje od godinu dana, ali više od tri mjeseca, nakon prestanka obnašanja dužnosti sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu imali bi tri mjeseca pravo na punu plaću, a tri mjeseca na pola plaće.

Ustavni sud već rušio retroaktivnost

Retroaktivnost zakona problem je kojim se Ustavni sud bavio i ranije. Naime, prije dvije godine ukinuo je retroaktivnost odredbi koje su se odnosile na ukidanje povlaštenih mirovina za saborske zastupnike i druge državne dužnosnike. Ukidanje povlaštenih mirovina tada je bilo jedno od obećanja SDP-ove vlasti, no zakon su samo djelomično uspjeli izmijeniti. Ustavni sud tada je procijenio da se ne mogu ukinuti prava koje su dužnosnici ostvarili kada su stupili na dužnost, kada je vrijedio stari zakon.

Pitanje naknade nakon prestanka dužnosti u javnosti je osjetljivo pitanje. Upitan boji li se da bi mu ocjenu ustavnosti mogli zamjeriti i birači, Grbin je kazao: 'Posao saborskih zastupnika je prije svega poštivati Ustav RH, a ako vidimo da je neki postupak proveden suprotno Ustavu RH, smijemo li o tome šutjeti samo zato što postoji dvojba da bi takva šutnja za nas bila lukrativna po pitanju podrške birača? Držim da je naš posao čuvati Ustav, ukazivati na proceduru koja nije usklađena s Ustavom. Jučer smo slušali mandatara, a danas predsjednika Vlade, i on je u svom izlaganju sam iznio vrlo jasne dvojbe oko ustavnosti te odredbe. Nudili smo druga rješenja tijekom rasprave na odborima, ona nisu prihvaćena i zbog toga je naša obveza bila pokrenuti ovaj postupak pred Ustavnim sudom', kazao je Grbin.

Šimić: Zakon bi mogao proći ocjenu ustavnosti

SDP-ov zahtjev za ocjenu ustavnosti komentirao je i šef Mostovog kluba zastupnika Miroslav Šimić. 'Namjera klubova Mosta i HDZ-a prilikom predlaganja tog zakona je bio da se onemogući zastupnicima koji sjede u zastupničkim klupama tjedan dana, da nakon toga koriste puno pravo 6+6. Iz toga razloga smo unijeli postojeće odredbe u zakon koje sada spori gospodin Grbin i o kojima će odlučivati Ustavni sud. Na koji način će Ustavni sud odlučiti, mi to ne znamo. Možemo reći da se radi o uskoj skupini ljudi na koje se ova promjena odnosi i to može biti jedna od važnih okolnosti prilikom odluke Ustavnog suda. Ovim potezom se kolega Grbin očigledno bori za saborske zastupnike koji su jednaki kao oni koji su prošle godine nakon tjedan dana u saborskim klupama godinu dana koristili pravo na punu ili pola plaće, a na kraju krajeva dolaze iz njegove stranke', kazao je Šimić.

Takvih koji su kratko vrijeme bili u ovom sazivu Sabora, i to uglavnom kao zamjene ministara je, dodaje Šimić, desetak.

'No ono što mislim da je sigurno u ovom slučaju, bez obzira što je zakonito ili nezakonito, mislim da je potpuno nemoralno nakon tjedan dana odrađivanja nekog posla, imati plaću još godinu dana. I to ne malu plaću nego plaću saborskog zastupnika', kazao je Šimić.

Na opasku novinara da je jedan zakon Ustavni sud zbog retreoaktivnosti već rušio, Šimić je kazao: 'Obrazloženje koje imamo iz našeg pravnog tima je da s obzirom da se radi o uskoj skupini ljudi na koje se ovaj zakon odnosi, da su u tom slučaju moguće iznimke i da bi ovaj zakon mogao proći i na ocjeni ustavnosti'.