Znanstvenici su proučili podatke iz dnevnika prehrane više od 50.000 žena u srednjim 60-im godinama života koje su u menopauzi, prijelazu koji je povezan s povećanim rizicima od poremećaja spavanja i nesanice.

Usmjerili su se na tzv. prehrambeni glikemijski indeks, mjeru toga koliko namirnica, koje mogu izazvati skok šećera u krvi, konzumiraju pojedine osobe.

Žene s najvišim prehrambenim glikemijskim indeksom, što znači da su jele najviše ugljikohidrata u obliku bijelog kruha, slatkiša i zaslađenih napitaka, imale su 11 posto veće izglede za nesanicu od žena koje su imale najniži indeks.

Imale su i 16 posto veće izglede za pojavu nesanice tijekom sljedeće tri godine nakon istraživanja.

“Naši rezultati ukazuju na važnost prehrane za one koji pate od nesanice", kaže voditelj istraživanja James Gangwisch sa sveučilišta Columbia u New Yorku.

“Nesanica je stoga još jedan dobar razlog za izbjegavanje slatkoga, osim kontrole tjelesne težine”, kaže Gangwisch.

“Kad šećer u krvi brzo skoči vaše tijelo reagira oslobađanjem inzulina a posljedični pad razine šećera u krvi može dovesti do skoka hormona poput adrenalina i kortizola koji mogu utjecati na san”, kaže Gangwisch.

Nesanica neproporcionalno pogađa žene, prema studiji čiji su rezultati objavljeni u časopisu American Journal of Clinical Nutrition.

Studija je pokazala da su žene koje su jele više povrća, vlakana i čitave komade voća, a ne sokove imale manje izglede za razvoj poremećaja spavanja i nesanice.

Iako cjelovite voćke sadrže šećere, one sadrže i vlakna koja pomažu da se na minimum svedu skokovi šećera u krvi zbog čega voće ima niži glikamijski indeks.

Moguće je i da je kronična nesanica poticala želju za ugljikohidratima i slatkim, a ne da se kod žena razvijala nesanica zbog toga što su unosile previše šećera i rafiniranih žitarica, kaže Jose Ordovas, sa sveučilišta Tufts u Bostonu.

Božić i Novu godinu čitateljima tportala čestitaju Franka Batelić, Dani Olmo, Zlatko Hasanbegović, Ivan Mrvoš…