Selaković je naglasio da će "predstavnici vlasti Hrvatske imati u vlastima Srbije i u budućnosti partnera" u naporima da se odnosi dviju država i naroda "unaprijede na najvišu razinu".

Međutim, kako je istaknuo, "moramo dobiti jasnu potvrdu iskrene želje naših partnera da doista idu tim putem, jer sve češće do nas stižu sasvim suprotni signali".

Selaković je u povodu ovotjednog posjeta hrvatskog šefa diplomacije Gorana Grlića Radmana Subotici u pisanoj izjavi istaknuo da je "položaj nacionalnih manjina lakmus papir naših bilateralnih odnosa", naglasivši da se na njemu mora dosljedno raditi jer je to "naša civilizacijska obaveza".

Grlić Radman je na ceremoniji polaganja kamena temeljca za gradnju Hrvatske kuće u srijedu rekao kako hrvatska vlada "svojom aktivnom manjinskom politikom, bilo da su u pitanju Hrvati u svijetu ili manjine u Hrvatskoj, želi doprinijeti izgradnji društva koje uključuje toleranciju, poštovanje različitosti i uključivost“.

On je naveo kako "za svoje sunarodnjake u Srbiji Hrvatska traži ono što je srpskoj manjini osigurano (u Hrvatskoj), prije svega zastupljenost u državnim i predstavničkim tijelima, na svim razinama vlasti u zemlji".

"Ukoliko je šef hrvatske diplomacije, kada je izjavio da status hrvatske manjine u Srbiji nije ni približan statusu srpske manjine u Hrvatskoj, htio reći da je položaj Srba u Hrvatskoj mnogo gori nego položaj Hrvata u Srbiji, potpuno ću se složiti s hrvatskim kolegom", reagirao je Selaković na izjavu Grlića Radmana.

Ocijenio je da "srpskom narodu u Hrvatskoj dva i pol desetljeća od završetka rata nisu u praksi dostupna prava koja su mu zajamčena i Erdutskim sporazumom i zakonima Republike Hrvatske".

"Odnos većinskog naroda prema Srbima u Hrvatskoj je i dalje predominantno negativan, zbog čega Srbi i dalje bivaju marginalizirani, diskriminirani i često stigmatizirani i tretirani kao građani drugog reda", istaknuo je Selaković.

On je ustvrdio kako "u dijelovima Hrvatske postoji agresivan otpor uporabi srpskog jezika i pisma", te da je "pravo na njegovanje srpskog nacionalnog i kulturnog identiteta u mnogim područjima gdje Srbi žive zabranjena tema".

"Odnos prema ćirilici, srpskom jeziku, kulturi i tradiciji i dalje je u dijelovima Hrvatske, najblaže rečeno, diskriminatoran i nema nagovještaja da se iskreno i dosljedno radi na stvaranju društvene klime u kojoj bi se Srbi mogli osjećati kao ravnopravni građani", ocijenio je srbijanski šef diplomacije.

S druge strane, kako je naveo, "popis stvari koje je Srbija učinila kako bi se Hrvati u našoj zemlji osjećali kao kod svoje kuće, jer oni ovdje i jesu kod svoje kuće, jest poduži".

Selaković drži da se to "ne može poništiti paušalnim i stereotipnim ocjenama koje upućuju oni čija je želja da hrvatskom narodu u Srbiji ne bude dobro, kako bi se ta tema mogla zloupotrebljavati u dnevnopolitičke svrhe u Hrvatskoj".

"Prava Hrvata su, kao i prava drugih nacionalnih manjina u Srbiji, sukladna najnaprednijim europskim tradicijama i praksama, i Srbija je, čak, spremna da u duhu prijateljstva i povjerenja dodatno unapređuje položaj hrvatske manjine, ne zato što to od nas neko traži, već zato što je to ispravno", poručio je srbijanski šef diplomacije.