Gotovo da nema ministra zdravstva koji nije najavljivao veliku reformu. O njoj je za Novu TV govorio i šef Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić. On je kazao kako 23 godine radi u sustavu, a Beroš je deseti ministar koji u tom razdoblju najavljuje reformu zdravstva.

"Reforma zdravstva je dobrodošla i naravno da vjerujem kao i u proteklih deset u koje sam vjerovao, no nije problem ciljeva ili prijedloga iznesenih u reformi, nego je problem u provedbi tih ciljeva i prijedloga u reformskom paketu", poručio je Luetić te dodao kako reformu treba dati na konsenzus politike, struke i pacijenata.

U javnu raspravu trebao bi ići dio koji kaže da liječnici ne bi trebali pod istim uvjetima kao do sada raditi u privatnom i javnom zdravstvu. Dvojni rad liječnika, u privatnom i javnom zdravstvu uobičajena je praksa u zemljama Europske unije. Luetić drži da je sadašnji pravilnik odgovarajući i ne vidi da bi nekakva zabrana koja je u posljednjih 20 godina u dva navrata postojala, doprinijela rješenjima u sustavu.

"Dapače, omogućavanje liječnicima da rade i privatno ima niz benefita, potiče se izvrsnost, oni mogu zaraditi radeći svoj posao, ostat će u Hrvatskoj, neće otići van, zadržavamo stručnjake u Hrvatskoj…", kazao je.

Na konstataciju kako je ministar Beroš rekao da mu neki pacijenti kažu kako im liječnici u bolnici kažu da dođu u njihovu privatnu ordinaciju, predsjednik HLK-a je rekao da za eventualno kršenje radnih pravila već postoje zakonske sankcije. Ne vidi potrebu da se to dodatno regulira i svaku zlouporabu osuđuje.

Na pitanje može li dolazak mladih liječnika u ordinacije obiteljskih liječnika i u hitne spasiti veliki manjak obiteljskih liječnika koji u idućih nekoliko godina idu u mirovinu, Luetić je kazao kako je iz najave nejasno je li to nešto što bi zamijenilo nekadašnji pripravnički staži, ili se tu smisli na samostalan rad u obiteljskoj medicini u obveznih godinu dana.

"Mi pozdravljamo povratak staža bilo kako se on zvao", poručio je gost Dnevnika Nove TV te dodao kako treba postojati tranzicijski period između studija medicine i samostalnog rada.

"Ako je pak svrha natjerati liječnike da godinu dana samostalno rade u obiteljskoj medicini, to sigurno nije rješenje za kadrovski problem u obiteljskoj i primarnoj zaštiti, jer sada nedostaje 400 liječnika a ovo je samo krpanje rupe, a ne održivo rješenje dugoročno", pojasnio je Luetić.

Prema podacima Udruge poslodavaca u zdravstvu, Hrvatska ima više liječnika, manje pacijenata, a duže liste čekanja. "Manje stanovnika imamo, ali kad pogledate podatke iz zadnjeg popisa vidjet ćete da imamo 15 posto stanovnika više starijih od 65 godina. Dakle, Hrvatsku su napustili mladi, relativno zdravi aktivni ljudi, a ostali su stari sugrađani", zaključio je Luetić. Upravo njima je najpotrebnija zdravstvena zaštita.

Na pitanje što Zakon o reprezentativnosti znači za liječnike, Luetić je odgovorio: "Nakon osam godina sramotne diskriminacije, u petak je liječnicima omogućeno da sjede za stolom kad se pregovara o njihovim radnim pravima. To naravno, daje i pravo na štrajk, to je samo jedan korak, a cjelovito rješenje je Zakon o radno-pravnom statusu i plaćama liječnika".