U Studiju 4 na HRT-u o toj temi govorio je Ivan Zemljak, predsjednik Hrvatske veterinarske komore.

- Ovu bolest nema samo Hrvatska, ima je 20 zemalja EU-a te BiH, Srbija i Sjeverna Makedonija koje su pune virusa afričke svinjske kuge. Mjere su donesene na temelju uredbe Europske komisije se svode na to da se zahvaćena područja zatvaraju, da se zahvaćena i kontaktna gospodarstva eutanaziraju, objasnio je Zemljak.

Naglasio je kako neke države preventivno eutanaziraju cijela područja - pedesetke ili stotine kvadratnih kilometara. Pritom se dvorišta zatvaraju, nadziru se mjere biosigurnosti, a promet se mesom se kontrolira. Prosvjeda je, kaže Zemljak - bilo i u Poljskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Italiji.

''Prosvjednici traže da se prestane s eutanazijom zdravih svinja na gospodarstvima koja su zaražena i kontaktna. To je apsolutno nemoguće, jer je to jedini način borbe. Nema lijeka ni cjepiva'', dodao je.

Naglasio je kako se okupljanjem svinjogojaca, uz prisustvo onih koji imaju zaražene svinje - virus također može prenijeti. - Ljudski faktor je najveći uzrok širenja virusa afričke svinjske kuge. Kontaktom između opreme, obuće, odjeće, vozila - virus se širi i na velike udaljenosti, upozorio je.

Potvrdno je odgovorio na navod da su se tijekom pandemije COVID-a pojavili 'antivakseri' te da se slično događa i sa slučajem afričke svinjske kuge. Naglasio je kako su sve mjere na terenu provođene po svim pravilima struke.

- Moram ovo reći. Postoji određeni broj svinja kod nekih vlasnika - koje nisu prijavljene i u sivoj su zoni. Tako sad imamo 1.100.000 svinja, a prije pojave ASK smo ih imali 800.000. To je povezano s provođenjem biosigurnosnih mjera. Velika gospodarstva su te mjere provodila - to su kao svemirski sustavi u koje nema ulaska i izlaska bez tuširanja, kazao je predsjednik veterinarske komore.

Bitnim je naglasio kako "svaki vlasnik u suradnji s veterinarom sam sebi propisuje biosigurnosne mjere". Napomenuo je kako je dosad eutanazirano 25 tisuća svinja, a više od 70 tisuća je odvezeno na klanje. Problem je bio u tome što je meso tih svinja u klaonici moralo biti termički obrađeno.

- Sve su se mesne industrije javile da prime takve svinje. Možda u jednom trenutku, zbog pomanjkanja kamiona nisu svi mogli to obaviti, ali vjerujem da se radilo na tome da se sve nezaražene svinje odvedu u klaonice, kazao je Zemljak. Napomenuo je da manjak klaoničkih kapaciteta nije samo problem u Hrvatskoj.