Predsjednik Uprave Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) Tomo Galić za 77.691,19 kuna kupio je za svoj ured slike nepoznate naivne slikarice Biserke Zlatar-Milinković, supruge svog prijatelja, HDZ-ovog zastupnika Stjepana Milinkovića
Predsjednik Uprave Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) Tomo Galić platio je 18.000 kuna za sudjelovanje na tečaju 'Korporativno upravljanje za članove nadzornih odbora' koji je organizirao zagrebački Ekonomski fakultet. Galić, međutim, s obzirom na svoju funkciju, prema Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti (članak 17.) ne može biti član uprave ili nadzornih odbora ili bilo kojih drugih tijela u energetskim subjektima.
Razbacivanje novca u HERA-i, kaže za Jutarnji list energetski stručnjak odlično upoznat s radom te glomazne i skupe agencije, nije iznimka nego pravilo.
Navodi prošlogodišnji slučaj kupnje triju slika na staklu slikarice Biserke Zlatar-Milinković, koje su plaćene 77.691,19 kuna. Te slike danas krase radni prostor predsjednika Upravnog vijeća HERA-e Tome Galića veličine stotinjak četvornih metara.
Zanimljivo, Biserka Zlatar-Milinković rodom je iz Koprivnice, grada odakle je i Galić. Usto, supruga je Galićeva stranačkog kolege, saborskog zastupnika HDZ-a Stjepana Milinkovića, specijalista opće medicine. I Stjepan Milinković i Tomo Galić ljudi su od povjerenja potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Damira Polančeca.
Prije tri godine HERA je predsjedniku Upravnog vijeća Tomi Galiću isplatila 60.000 kuna za troškove doktorata. Još nije doktorirao, a u HERA-i kolaju glasine da mu je mentor dr. Ante Marušić, član Upravnog vijeća. Kao što smo jučer pisali, HERA je Galiću platila i tečaj engleskog jezika u Velikoj Britaniji iako je prema zakonu morao govoriti engleski jezik, to je bio uvjet za njegovo mjesto.
Rastrošnost agencije Vlade RH, koja je prošle godine imala prihod od 25 milijuna kuna, a ove bi godine mogla ostvariti znatno više, nije samo rezultat neodgovornosti njezine uprave nego i načina financiranja.
HERA ne mora strahovati za svoje prihode ni u vremenima recesije jer je njezino financiranje regulirano zakonom. Naime, HEP, Ina, Janaf i drugi 'energetski subjekti' imaju zakonsku obvezu izdvajati 0,06 posto ukupnoga godišnjeg prihoda od prodaje robe ili usluga, tako da se u HERA-u slijeva mnogo novca.
