Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa u slučaju bivšeg pomoćnika ministra financija Branka Šegona utvrdilo je da je nedvojbeno bio u sukobu interesa kada je kao suvlasnik 20-postotnog udjela u trgovačkom društvu Facta Vera dobio kredit u visini od 31,4 milijuna kuna od HBOR-a te je jednoglasno odlučilo da ga se kazni s 40 tisuća kuna plativih u osam obroka te da se predmet proslijedi na daljnje postupanje Državnom odvjetništvu radi podizanja optužnog prijedloga na nadležnom sudu
Povjerenstvo je utvrdilo temeljem dobivenih dokumenata iz HBOR-a i Ministarstva financija da kredit kakav je dobio Šegon nije dobio nitko drugi. Također je utvrđeno da je s obzirom na svoje ovlasti u Ministarstvu financija bio u poziciji nadziranja 850 milijuna kuna, koliko je HBOR dobio u 2012. godini, a samim tim i svog kredita, te da je stavio privatni interes iznad javnog, narušio povjerenje građana u Ministarstvo financija i HBOR i netransparentno postupao u cijelom slučaju.
Povjerenstvo također smatra da je došlo do kršenja jednakosti pred zakonom te je stoga predložilo gore navedene sankcije.
Od 77 kredita, koliko ih je dano za potrebe u turističkom sektoru u 2012. godini, samo je jedan kredit, onaj Šegonov, izdan na način da se njime može refinancirati postojeći kredit iako on prema uvjetima HBOR-a nije smio biti namijenjen za to. Utvrđeno je da je od 31,4 milijuna kredita gotovo 29 iskorišteno za refinanciranje te se tek ostatak može opravdati za ono za što je trebao poslužiti, a to je ulaganje u investiciju odnosno gradnju hotela. Problematično je bilo i to što tvrtka Facta Vera nije, odnosno Šegon, obavijestila Povjerenstvo o dobivanju kredita od HBOR-a i zatražila mišljenje prije njegovog uzimanja.
Predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković rekla je da je odluka o postupku donesena radi utvrđivanja toga je li Šegon pri sklapanju ugovora o kreditu svoj privatni interes stavio iznad javnoga.
Privatni interes proizlazi iz činjenice da je u razdoblju u kojem je Šegon obavljao dužnost pomoćnika ministra financija trgovačko društvo Facta Vera ishodilo kredit od HBOR-a koji uključuje i stjecanje državnih potpora i subvencija.
Postupak protiv Šegona pokrenut je i radi utvrđivanja toga je li u obnašanju dužnosti pomoćnika ministra financija počinio neko od zabranjenih djelovanja dužnosnika iz članka 7. Zakona o sprečavanju sukoba interesa kako bi utjecao na sklapanje ugovora o kreditu između HBOR-a i Facta Vere.
Kad je afera izbila u javnost, oglasio se prozvani HBOR, čiji je dugogodišnji šef Anton Kovačev poručio kako Facta Vera uopće nije dobila povoljan kredit, nego da je on najskuplji odobreni te godine za turizam. No Kovačev je priznao da taj kredit nije u skladu s uvjetima za financiranje turizma, ali da jest s uvjetima poslovanja banke.
'Odobreno je 77 kredita za turizam s prosječnom kamatom od 2,7 posto, a tvrtka Facta Vera ima prosječnu kamatu od 5,31 posto. Skuplje su prošli upravo jer su plaćali stare dugove Hypo banci, što se inače ne smije po ovim kreditima koje odobrava HBOR', naglasio je u priopćenju Kovačev. Pojasnio je kako veći dio kredita od 26,4 milijuna kuna ima kamatu od 5,74, a manji dio od pet milijuna - tri posto.
'Da su ulagali u izgradnju novog, a ne plaćali izgradnju starog hotela, imali bi kamatu od jedan do tri posto', zaključio je Kovačev.
Pojasnio je i da je Šegonova tvrtka 2008. tražila kredit za izgradnju hotela, ali tada su im morali odbiti zahtjev jer HBOR nije imao novca.
