Fiket je na HTV-u rekao da se radilo o jačem potresu koji se osjetio i na širem području, pogotovo na višim katovima zgrada.

'Osjećao se u Zagrebu i u prizemnim objektima', dodao je.

Godinu i pol dana je prošlo od zagrebačkoga potresa, a u tom periodu se dogodilo, uključujući i petrinjski, nekoliko tisuća potresa. Kako to utječe na rasjede, njihovu stabilnost i stanje?

'U normalnim godinama RH bilježi oko 12.000 potresa godišnje. Ove godine će ih biti sigurno preko 16, 17 tisuća, to je značajan porast, što je i logično jer nakon jačih potresa uslijede ove serije kojima smo i svjedoci', rekao je Fiket, dodavši da naši potresi i rasjedi često imaju ovakve dugotrajne serije naknadnih potresa koji se polako smiruju i dovode u stanje stabilnosti.

'Teško je govoriti u ovom smislu utječu li ovi potresi negativno. Obavljena su istraživanja koja su jasno dala do znanja da je hazard na području Grada Zagreba uslijed petrinjskog potresa porastao za oko 3 posto, to su kolege iz Amerike već objavili. Tako da, u svakom slučaju, naravno da to utječe. U slučaju da, kao i u slučaju svih ostalih sustava gdje imate nešto u stanju labilne ravnoteže, svaki dodatni podražaj može biti nešto što će pokrenuti iz tog stanja labilne ravnoteže u jednu ili drugu stranu. Ako - što mi, naravno, ne znamo - ako postoje nekakve napetosti koje bi se mogle aktivirati dodatnim potresima, to uvijek postoji kao mogućnost, ali nije pravilo', rekao je Fiket.

Fiket je rekao i da se ova petrinjska serija odvija u skladu s očekivanjima da će biti više naknadnih potresa.

'Za očekivati je da će se serija nastaviti, da će naknadnih potresa biti još. Može biti još ovakvih ili možda čak i jačih potresa, ali nije sigurno. Ne možemo sad tvrditi da je ovo kraj ili početak', rekao je.

Fiket je između ostalog rekao i da im hitno treba pomoć u ljudstvu te da bi za geografski oblik RH bilo idealno imati barem 100-150 seizmoloških postaja, što se nadaju da će uspjeti odraditi s europskim sredstvima.

'Kronično nam fali ljudi', dodao je.