Snažan potres koji je zadesio Sisačko-moslavačku županiju izazvao je geološke efekte i na površini zemlje, a među njih spadaju i rupe, urušne vrtače koje nisu novost u tom kraju rekao je prof. dr. sc. Marijan Herak seizmolog s Geofizičkog odsjeka PMF-a
'Zbog trešnje, svod kaverni koje su u zemlji nastale ispiranjem nanosa rijeka su se urušile. Dovoljan je i manji potres da trigerira takve događaje', rekao je u emisiji HRT-a Dobro jutro, Hrvatska prof. dr. sc. Marijan Herak seizmolog s Geofizičkog odsjeka PMF-a.
Osim toga, bilo je i pojava koje su vezane uz veliku količinu podzemnih voda, a jedna od njih je da se tijekom trešnje jako pjeskovita zasićena tla počnu ponašati kao tekućine, kazao je te dodao kako su klizišta još jedan od efekata potresa, ali s njima smo već navikli živjeti.
vezane vijesti
-
![Karte potresnih opasnosti otkrivaju koji su dijelovi Hrvatske najugroženiji i kolika je ta opasnost u usporedbi s ostatkom svijeta]()
Karte potresnih opasnosti otkrivaju koji su dijelovi Hrvatske najugroženiji i kolika je ta opasnost u usporedbi s ostatkom svijeta
-
![Marijan Herak: Bojim se da bi najveći naknadni udar mogao biti potres snažniji od onog prvog od 5 stupnjeva]()
Marijan Herak: Bojim se da bi najveći naknadni udar mogao biti potres snažniji od onog prvog od 5 stupnjeva
-
![140 godina od velikog zagrebačkog potresa: Ljudi bježali iz grada, tlo je pucalo, a osjetio se čak do Češke]()
140 godina od velikog zagrebačkog potresa: Ljudi bježali iz grada, tlo je pucalo, a osjetio se čak do Češke
'Što se tiče pojava rupa, tu nismo mogli puno napraviti. Ne može se znati gdje će se rupa napraviti i ovo područje nije sigurno za gradnju kuća', rekao je Herak.
Dodao je kako se potresi razlikuju po rasjedima na kojima su se dogodili, po magnitudama te po dubini. Istaknuo je kako su u Hrvatskoj, ipak, te dubine slične, između 5 i 15 kilometara.
'U Petrinji se dogodio potres u kojem su se na rasjedu krila gibala jedna pokraj druge, a u Zagrebu je bilo suprotno, krila rasjeda su išla gore dolje, dubina potresa je bila slična s time da je potres u Petrinji bio puno veći i rasjed koji se aktivirao je veće površine', naglasio je i dodao kako su naknadni potresi u Petrinji bili na većoj dubini.
Herak ističe kako bi se trebalo razmišljati o gradnji kuća, kako da ih ojačamo, a to je ono što nam je najpotrebnije. Iskustva govore da se nakon potresa tako visokih magnituda kao što je bio u Petrinji 6,4, još dugo će se događati potresi, a mogući su i snažniji čak do 5 stupnjeva.
'Do 10. siječnja, zapisali smo 2500 naknadnih potresa od onog potresa u Petrinji', istaknuo je.
