Odbor za Ustav jednoglasno je potvrdio da su uvjeti za raspisivanje referenduma ispunjeni.

'Organizacijski odbor podnio je zahtjev za raspisivanje referenduma povodom prijedloga izmjena Zakona o radu za kojeg je provjerom Ministarstva uprave i Ministarstva unutarnjih poslova utvrđeno da ga podupire najmanje 10 posto birača Republike Hrvatske', pročitao je zaključak Odbora njegov šef Vladimir Šeks. Članovi odbora zaključili su da je valjanih potpisa bilo 717.149, dok je 92.229 potpisa bilo nevaljano jer se, primjerice, radilo o strancima, osobama koje su lišene poslovne sposobnosti, mlađima od 18 godina, umrlim osobama, ali i onima koji su se potpisivali više puta.

U svom izvještaju ministarstva su spomenula i činjenicu da potpisi nisu bili uvezani kako to određuje Zakon o referendumu, međutim članovi Odbora su se složili da to nije dovoljno za njihovu diskvalifikaciju, a vladajući su najavili skore izmjene Zakona o referendumu.

'Peticija mora biti što više neformalna. Ovakva prevelika formalizacija, po mom mišljenju, ne može se primijeniti kod prikupljanja potpisa', rekao je vanjski član odbora Branko Smerdel

Iako su potpise verificirali jednoglasno, suglasnosti nije bilo kada se počelo raspravljati ima li smisla uopće raspisati referendum s obzirom da je Vlada povukla prijedlog izmjena Zakona o radu.

'Referendumsko pitanje formalno ne spominje izmjene ZOR-a nego samo odredbe važećeg zakona. Povlačenjem zakona ne utječe se na referendumsko pitanje. Smatram da je jedina mogućnost da Saboru predložimo da se referendum održi', uvjerena je bila HNS-ova Vesna Pusić

Slično je razmišljao i SDP-ov šef Zoran Milanović. 'Referendumsko pitanje je relevantno u svakom trenutku i živi svoj život neovisno o odlukama Vlade. Ovakvo rješenje (raspisivanje referenduma, op. a.) je civilizirano, razborito i ekonomično', rekao je Milanović

Međutim, Šeksa su mučila neka druga pitanja. 'Da li bi bilo prikupljanja potpisa da Vlada nije predložila izmjene Zakona o radu? Može li se raspisivati referendum kojim bi se tražilo od zakonodavca zadržavanje nekih zakonskih odredbi?', upitao je Šeks

Protiv raspisivanja referenduma bio je HDZ-ov Josip Salapić koji smatra da on nije potreban s obzirom da je prijedlog zakona povučen iz procedure. Poručio je pritom kako neki ljudi nisu ni znali što potpisuju te kako bi se novac predviđen za referendum mogao iskoristiti bolje, primjerice, kako bi se olakšalo ljudima u teškom gospodarskom stanju.

'Apeliram da ne provodimo ovdje psihološko vještačenje nad građanima. Prije bi to oni trebali provoditi nad nama', odgovorio mu je Milanović

Na HDZ-ove tvrdnje reagirala je i Pusić. 'Drugo je pitanje koje se ovdje navodi kao argument -  da referendum ne treba raspisivati jer je skup, odnosno da on košta. Mislim da je to, s oproštenjem, demagogija koju treba izbjegavati i logička konzekvenca je suspendiranje demokratskih sredstava. Diktatura je uvijek jeftinija dok vas ne dođe glave. Svaki demokratski institut je skup, ali ako ih nećemo... molim lijepo!', odbrusila je Pusić

HDZ je nakon rasprave u kojoj se nije razjasnilo dokad bi zabrana izmjena zakona vrijedila i može li se uopće o zadržavanju odredbi važećeg zakona raspisivati referendum predložio da se rasprava odgodi dok se ne razjasne pravne nejasnoće. U susret im je po tom pitanju izašao i SDP, a nejasno je ostalo koliko je ulogu u odgodi odigrala činjenica da vladajući nisu imali dovoljan broj ruku da provedu neki svoj drugi zaključak. Naime, ruku iz oporbe bilo je šest, dok je broj vladajućih također stao na šest jer HDZ-ovog Damira Sesvečana nije bilo na sjednici.