"Vlada i premijer, s obzirom na zadaće u kolektivnom pregovaranju, socijalnom dijalogu i smjernicama zadanim u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, morat će pokazati interes da se to pitanje riješi. To je zajednički interes premijera, Vlade i sindikata", rekla je predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem na konferenciji za novinare 11 sindikata javnih službi, koji su pregovarali o dodatku Temeljnom kolektivnom ugovoru.

Treba pronaći modalitet koji će valorizirati doprinos sindikalnih članova kolektivnom pregovaranju

Dodatkom, koji je potpisan prošlog petka, povećan je regres na 300 eura za članove, odnosno na 250 eura za nečlanove sindikata. Ustavni sud ocijenio odredbu kojom se članovima reprezentativnih sindikata omogućuju veća materijalna prava diskriminatornom u odnosu na nečlanove sindikata i članove nereprezentativnih sindikata.

Šprem je poručila kako sindikati neće stati dok ne riješe to pitanje. "Moramo što prije održati sastanak s premijerom i Vladom i pronaći modalitet koji će valorizirati doprinos sindikalnih članova kolektivnom pregovaranju", istaknula je.

Govoreći o pojmu diskriminacije, Šprem je ocijenila kako su članovi sindikata jedini koji su cijelo vrijeme sindikalnog djelovanja diskriminirani, jer godinama trpe nepravde, pa je takva odluka Ustavnog suda "skandalozna".

"Isključivo članovi sindikata financiraju djelovanje sindikata, financiraju sve moguće industrijske akcije i, ono što je najbitnije, financiraju kolektivno pregovaranje", pojasnila je.

Dodala je kako nije bit u 50 eura razlike, već u tome da je članovima reprezentativnih sindikata napokon bio priznat njihov doprinos.

Šprem je također ocijenila i kako je to "samo jedna u nizu bisernih odluka Ustavnog suda" kojom je sud "poslao poruku da je švercanje legalno".

Glavna tajnica Matice hrvatskih sindikata Mirela Bojić ustvrdila je da Ustavni sud nizom odluka "prvi gazi istinske, demokratske vrijednosti" te je "pogazio sindikalizam".

Takvo rješenje postoji u Njemačkoj, Sloveniji, Belgiji i Skandinaviji

Podsjetila je da rješenje iz Zakona o radu već postoji u europskoj praksi, primjerice u Njemačkoj, Sloveniji, Belgiji i Skandinaviji. Radni sud u Njemačkoj ustvrdio je da nema diskriminacije ako razlika u davanjima nije prevelika i ako se radnike time ne sili da se učlane u sindikat.

Glavni tajnik Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi Domagoj Rebić rekao je kako s Vladom moraju ponovno otvoriti dijalog i pronaći mehanizam i institut koji će biti na tragu njihovih zahtjeva i onoga što je Vlada prihvatila, a pritom će udovoljiti Ustavnom sudu.

Sindikalni čelnici pritom su poručili kako to pitanje ne može čekati na redovne izmjene Zakona o radu.