U povodu primjedbi iz Hrvatske da Srbija odustane od primjene načela univerazalne jurisdikcije za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije, Selaković je za Radio-televiziju Srbije izjavio da je vlastima u Zagrebu sporno ono što je svojevremeno traženo od Srbije, da primjenjuje princip univerzalne nadležnosti.

'To za nas nije sporno i to je omogućilo da mnoge, za koje je postojala osnovana sumnja da su činili ratne zločine u građanskim ratovima, procesuiramo i mi smo to učinili', rekao je Selaković za RTS.

Srbijanski ministar pravde ustvrdio je i da načelo univerzalne nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina 'nešto što zastupaju najrazvijenije zemlje svijeta' i pravno i politički.

Po njegovim riječima, primjedbe iz Zagreba na primjenu načela univerzalne jurisdikcije tema je za 'bilateralne susrete, ali ne za sabotiranje Srbije' u eurointegracijskom procesu.

Selaković je naglasio kako je 'za Srbiju vrlo važno što ju poduprlo 27 od 28 članica EU-a' u procesu eurointegracija i da to 'pokazuje rezultate vanjske i unutarnje politike', a uvjeren je da će 'dosadašnji napori Srbije uroditi plodom' i da će Beograd uskoro otvoriti poglavlja 23 i 24 o ljudskim pravima i vladavini prava.

Predsjednik Odbora za europske poslove njemačkog Bundestaga Gunther Krichbaum u utorak je, u povodu posljednjih srpsko-hrvatskih prijepora, poručio da 'treba spustiti loptu', uvjeren da će 'svi akteri' razumjeti da treba ići naprijed, a nakon sastanka s premijerom srbije Aleksandrom Vučićem izjavio da proces eurointegracija nije sredstvo za rješavanje bilateralnih sporova.

Krichbaum je, ne spominjući izravno Hrvatsku, na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Vučićem, rekao da 'bilateralnim sporovima nije mjesto na europskoj razini'.

Brojne komentare dužnosnika u Srbiji i Hrvatskoj potaknula je prošlog tjedna poruka potpredsjednika hrvatske vlade i čelnika Mosta Bože Petrova, koji je na svom Facebook profilu kritizirao vlast u Srbiji jer Haškom tribunalu nije izručila Vojislava Šešelja, kojemu je za 31. ožujka zakazano izricanje presude u odsutnosti.

"Ako Srbija misli da su na takvo ponašanje svi u Hrvatskoj slijepi, varaju se", napisao je Petrov. U sličnom tonu reagirao je i prvi potpredsjednik hrvatske valde Tomislav Karamaarko.

Potom je ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo da Srbija za otvaranje poglavlja 23 mora poštovati manjinska prava, surađivati s Den Haagom i reformirati pravosuđe, što podrazumijeva i ukidanje nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina na području bivše Jugoslavije. Premijer Tihomir Orešković poručio je Srbiji kako očekuje da će donijeti pravilnu odluku o Šešelju ako želi postati članicom EU.

Srbijanska ministrica zadužena za eurointegracije Jadranka Joksimović rekla je u ponedjeljak da je Hrvatska jedina članica EU koja još nije dala suglasnost za otvaranje poglavlja 23 i 24 i ocijenila da ostale zemlje EU mogu utjecati na Zagreb, ali da u konačnici to ostaje odluka Hrvatske.