Reagirajući na optužbe koje je na račun Documente - Centra za suočavanje s prošlošću iznio ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HMDCDR) Ante Nazor, medijski koordinator Documente Eugen Jakovčić problematizirao je činjenicu da Vlada Republike Hrvatske financira Centar čiji ravnatelj negira zločine pripadnika HV-a nad civilima tijekom i nakon akcije Oluja
Ante Nazor održao je predavanje 'Značaj bitke za Vukovar u Domovinskom ratu' na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje je u četvrtak ustvrdio da su neke nevladine udruge uvelike naštetile istini o Domovinskom ratu, što je došlo do izražaja tijekom prvostupanjskih presuda hrvatskim generalima. Podsjetimo, Antu Gotovinu i Mladena Markača Haški sud osudio je u travnju 2011. na 24 i 18 godina zatvora za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem prisilnog i trajnog uklanjanja srpskog stanovništvo s okupiranih područja u Hrvatskoj.
Nazor je ustvrdio da su udruge svjesno iskrivljavale činjenice, unatoč tome što su, kako kaže, bile upozorene na neistine. Rekao je da postoji projekt s ciljem relativizacije tog Domovinskog rata te gotovo uvlas ponovio pitanje koje je nedavno postavio kolumnist Večernjeg lista Zvonimir Despot: jesu li temelji države na Domovinskom ratu ili Documenti?
Eugen Jakovčić podsjeća da je o brojnim zločinima nad Hrvatima upravo Documenta prva i jedina izlazila u javnost s priopćenjima i informacijama o žrtvama podsjećajući tako na zločine nad Hrvatima u Baćinu, Kostrićima, Joševici, Voćinu, što se i može provjeriti na internetskim stranicama udruge.
Reakcija na oslobađanje Veselina Šljivančanina
U haškom predmetu Gotovina i ostali, u slučaju prvostupanjske i odluke Žalbenog vijeća, Documenta je reagirala isključivo u kontekstu činjenice koju je u svojoj odluci i potvrdio sam Haški sud: da su, neovisno o tome što su generali oslobođeni, zločini počinjeni tijekom i nakon VRA Oluja i da za njih netko treba kazneno odgovarati. Documenta je podsjetila tada, kao što radi u svakoj prilici, da je neprihvatljivo da u vezi zločina nad srpskim civilima tijekom i nakon Oluje postoji tek jedna pravomoćna presuda.
'To što ravnatelj Memorijalnog centra Domovinskog rata Ante Nazor, kao ravnatelj jedne znanstvene institucije negira činjenicu o zločinima koje su pripadnici hrvatske vojske počinili nad nedužnim civilima tijekom i nakon VRA Oluja, koju su u predmetu za postolujne zločine počinjene u selu Grubori potvrdili i hrvatski suci, problem je Vlade RH koja financira taj centar. Ali podsjećam Antu Nazora i njegovo selektivno pamćenje da smo reagirali i u vezi ostalih haških presuda te izdvajam kako smo otvorenim pismom, iz siječnja 2011., koje smo uputili Tužiteljstvu ICTY-ja, Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije i Državnom odvjetništvu RH jedini reagirali kada je Žalbeno vijeće ICTY-ja revidiralo presudu protiv Veselina Šljivančanina oslobodivši ga kaznene odgovornost za pomaganje ubojstava 194 zarobljenika iz vukovarske bolnice 1991. godine', podsjetio je Eugen Jakovčić
Documenta je tada izrazila zabrinutost za to da bi takva presuda mogla postati preprekom za procesuiranje odgovornih za zločin na Ovčari po garantnoj i zapovjednoj odgovornosti. U tom priopćenju udruga je pozvala Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije da na temelju već izvedenih dokaza tijekom suđenja u predmetu zločina na Ovčari protiv neposrednih počinitelja pred Vijećem za ratne zločine u Beogradu zatraži provođenje istrage protiv pripadnika JNA koji su znali i stoga podržavali i pomagali ubojstva zarobljenika na Ovčari. DORH je pozvan da revidira, popravi i pojača optužnicu koju je prije više godina podiglo protiv Veljka Kadijevića i Blagoja Adžića.
I HMDCDR bazira svoj rad na srpskoj dokumentaciji
Documenta je isto tako reagirala i na neprihvatljive odluke haškog suda u predmetu Stanišić i Simatović smatrajući da je neprihvatljivo oslobađanje po svim točkama optužnice dvojice ključnih ljudi obavještajnog vrha Srbije. Udruga je izrazila i zabrinutost nakon donošenja pravomoćne presude ICTY-ja u slučaju generala Perišića, nakon koje je naglasila, kako nakon takve presude nema pravde za obitelji žrtava ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti koje su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske (u razdoblju između 1993. i 1995. godine) u gradovima Sarajevu i Srebrenici te onih koje su počinili pripadnici Srpske vojske Krajine (u svibnju 1995. godine) prilikom granatiranja Zagreba, za što je bio optužen general Perišić.
Documenta je jedina, početkom ove godine, upozorila na odluke Ustavnog suda Srbije u predmetu Ovčara smatrajući da su u pitanju presedani koji ne doprinose pravdi za obitelji ubijenih na Ovčari i pritom je jedina informirala javnost kako je Ustavni sud uvažio žalbu jednog od osuđenih za ratne zločine na Ovčari.
'Zanimljivo je kako se Documenti konstantno imputira to da se u svojim istraživanjima, posebno u istraživanju ljudskih gubitaka Hrvatske koristi između ostalih i srpskim izvora, dok se zaboravlja da recimo Memorijalni centar Domovinskog rata također dobar dio svog rada bazira upravo na dokumentima srpske provenijencije i tada to, naravno, nikome nije sporno', ukazao je Eugen Jakovčić.