Za rekonstrukciju raskrižja Avenije Dubrovnik i Jadranske avenije, odnosno rotora, vrijednu oko dvjesto milijuna kuna bez PDV-a, Grad Zagreb od prošloga petka traži izvođača na javnom natječaju otvorenom do petoga siječnja iduće godine, a radovi bi mogli početi u jesen i trebali bi trajati oko godinu i pol.

Većih promjena na samom rotoru neće biti pa se neće mijenjati ni njegova geometrija, a ostat će i na dosadašnjoj razini. No ispred svih ulaza postavit će semafore, a vožnja kroz kružni tok će biti dodatno vođena vertikalnom signalizacijom te će se na sjevernoj strani, umjesto u dosadašnja tri, voziti u četiri traka.

Naime, podvožnjak na Jadranskoj aveniji trebao bi regulirati promet u smjeru istok – zapad, čime bi kružni tok bio neometan od toga dijela prometa i upravo je to razlog zašto će prometni trak biti dodan samo na sjeveru, odnosno na dijelu Jadranska avenija – Jadranski most i Avenija Dubrovnik – Jadranski most.

U studiji se tvrdi će se broj nesreća smanjiti jer više neće biti moguć ulazak vozila u drugi prometni trak nakon što uđu u rotor, inače jedno od najfrekventnijih gradskih prometnih čvorišta kroz koje svakodnevno prođe najmanje oko 100.000 vozila.

Također, u vrijeme radova vrijedit će posebna regulacija kojom će se omogućiti odvijanje prometa u pojedinim fazama rekonstrukcije križanja koja će, između ostalog, uključiti radove na izgradnji podvožnjaka te rekonstrukciju postojeća četiri nadvožnjaka, uz izgradnju novog nadvožnjaka na istoku i proširenje postojećih rampi.

Projektom je obrađena i nadogradnja pješačkog pothodnika ispod Remetinečke ceste, kao i rekonstrukcija i izmještanje postojeće kanalizacijske instalacije te rekonstrukcija i izmještanje postojeće vodovodne instalacije.

Zašto vozači strahuju od remetinečkog rotora?

Još proljetos, podsjetimo, iz Grada se najavljivalo denivelaciju rotora te gradnju dva tunela od 280 metara koji bi trebali spajati Jadransku aveniju i Aveniju Dubrovnik, a rotor bi trebao biti proširen za još nekoliko traka za skretanje, a sve skupa bilo bi teško oko dvjesto milijuna kuna pri čemu se dio novca za gradnju planiralo povući iz fondova EU.

Naime, vozačima, bez obzira bili iz Zagreba ili ne i neovisno o tome koliko imali iskustva u vožnji, remetinečki rotor nije baš mio i često ga izbjegavaju, a ako i uđu u njega, nerijetko se dogodi da odvoze i nekoliko krugova, a često mukumuče i s prestrojavanjem.

Prometni stručnjak Željko Marušić upozorava da je osnovni problem to što je remetinečki rotor preopterećen. 'S oko 100.000 vozila dnevno u vršnom prometu to je i prometno najopterećenije mjesto u Hrvatskoj, s ispreplitanjem ukupno 16 prometnih tokova u oba smjera. Daleko od toga da je remetinečki rotor izveden optimalno - prvenstveno je problem u tome što je na uzdignutom, umjesto upuštenom mjestu, prevelikog promjera i s jednom trakom viška, koja u uvjetima ekstremnog preopterećenja stvara konfuzije i ispreplitanja prometnih tokova, što izaziva nesreće.'

Međutim, upozorava Marušić za tportal, to nije ni potpuno loše rješenje, 'odnosno zaslužuje prolaznu ocjenu, uz nužne dorade, ali ne i temeljitu rekonstrukciju, kakva je predviđena. Naime, najvažnije bi bilo rasteretiti ga nužnom izgradnjom Jarunskog mosta, spojnice Zagrebačke i Petrovaradinske ulice u Rudešu s Laništem, odnosno spojnicom prema Areni. Time bi se vršni promet smanjio na 60.000 auta dnevno, što bi dorađeni remetinečki rotor 'progutao' bez problema'.

'Izgradnja Jarunskog mosta - prometni prioritet Zagreba'

S obzirom na navedeno, Marušić smatra da se 'očito forsira nestručno, megalomansko rješenje, a dobro je poznato zašto svi 'vole' kapitalne investicije koje se plaćaju stotinama milijuna kuna. Ako se to napravi i kroz remetinečki rotor ubrzano se propusti postojećih 100.000 vozila dnevno, nastat će kaos i golema zagušenja (prometni čepovi) na Jadranskom mostu, odnosno spojnici sa Selskom u pravcu Horvaćanske i Savske, na Aveniji Dubrovnik, Remetinečkoj cesti, a i na Jadranskoj aveniji. Sadašnji kaos, odnosno zagušenje na rotoru, smanjuje pritisak na te pravce, pa bi povećanje propusnosti remetinečkog rotora, uz denivelacije, bilo pogrešno i prometno kontraproduktivno - školski primjer promašene investicijeMarušić smatra da je izgradnja Jarunskog mosta prioritet i uz opasku 'da se barem već ulagalo u njega, umjesto u fontane', ističe bi 'uz prometno rasterećenje remetinečkog rotora i globalnim premještanjem prometnih tokova bila dovoljna manja rekonstrukcija uz svega 10 posto planiranih sadašnjih investicija'.

'Najbolje rješenje je izgradnja dvostrukih izlaza na ključnim prometnim putanjama na rotoru, koje spajaju Jadransku aveniju s Jadranskim mostom, Jadransku aveniju s Avenijom Dubrovnik i Jadranski most s Avenijom Dubrovnik u oba smjera. Usto treba prilagoditi regulaciju prometa. Ni u kojem slučaju nije dobro, odnosno preporučljivo postavljanje semafora na remetinečkom rotoru jer je to svojevrsna 'prometna hipokrizija' koja bi tek izazvala kaos u vršnom prometu', upozorava Marušić i dodaje da i ovo 'predloženo rješenje ukazuje na temeljni problem svih problema i u konkretnom slučaju i u širem kontekstu – dugogodišnju negativnu kadrovsku selekciju koja na ključna mjesta dovodi rodbinski i ortački podobne umjesto stručnih kadrova'.