Žilav je starčić taj vestern. Koliko su mu samo puta u zadnjih 50-ak godina dežurna zanovijetala ispisivala nekrologe, a on se poput neuništivog paron Antonja Čimavice iz legendarnog Smojinog Malog mista uporno ne da pa ne da. Kad je riječ o filmu, u trenu kada  je klasična era Johna Forda i Johna Houstona proživjela svoje zvjezdane vrhunce, mnogi su otpisali taj žanr, smatrajući da ga je vrijeme pregazilo i da je publika već pomalo sita i Johna Waynea i Garrya Coopera, te da želi neke nove junake i nove trendove. Tada važeće pravilo strogo izbalansiranih  crno-bijelih odnosa u kojima uvijek odabiremo jednu i jedinu ispravnu stranu postalo je  ozbiljna prijetnja daljnjem razvoju žanra.

Možda je to donekle i bilo točno, možda su tadašnji heroji tada i bili prisiljeni objesiti svoje mamuze i coltove o klin prepuštajući preriju nekim novim klincima, no vestern, osim što se preobukao u drugačije i modernije  ruho, ostao je čvrst i postojan. Nakon tih, žanrovskih čistih i jasnih vesterna, u kojem se uvijek znalo tko je pozitivac, a tko negativac, u modu su došli kompleksniji vesterni, krvavi i surovi filmovi Sama Peckimpaha, a odmah potom i spaghetti vesterni Sergia Leonea i Clinta Eastwooda. U devedesetima je američka  filmska Akademija smatrala potrebnim Oscarima nagraditi Costnerov Ples sa vukovima i Eeastwoodove Nepomirljive, a ove godine je True Gritt braće Coen bio jedan od najnominiranijih filmova.

Očito je da je vestern kao žanr fenomen. On je neslomljiv. Prolaze ratovi, padaju vlade, trendovi se enormno brzo mijenjaju kao i interesi onih koji ih i formiraju, internetska revolucija galopira punom parom i usput poput tsunamija nemilosrdno ruši gotovo sve što joj je na putu, no izgleda da u ratu protiv kauboja i indijanaca i ona mora položiti oružje. Kako u filmu tako i u stripu. Posebice u stripu. I to u europskom stripu. Činjenica da se strip i vestern vole  jako dugo je neporeciva, kruti fakt. Oboje nikad nisu ni skrivali svoju međusobnu opčinjenost, niti su se sramili očitovati svoju ljubavnu vezu, no ono što je fascinantno, dapače, čak i fenomenološki zanimljivo, je to da je baš europski strip u puno većoj mjeri od američkog, crpio mitologiju Divljeg zapada i fabule klasičnih vesterna kao pogonsko gorivo za tisuće i tisuće tabli raznoraznih stripova na kojima su odrastale generacije i generacije čitatelja.

Talijanska škola (poznatiji kao Bonellijevci) i francusko-belgijska škola bili su glavne stjegonoše vesterna u stripu. S jedne strane  Tex Willer, Mali  Rendžer, Karambina Slim, Ken Parker i Magični vjetar, a s druge Jerry Spring, Buddy Longway, Jeremiah, Comanche, Bluberry, Cartland, neizbježni Lucky Luke i nova francuska strip senzacija Lincoln (Linconovi autori, tročlana obitelj Jouvrey bili su gosti zadnjeg  CRŠ-a), te brojni drugi stripovi koji su uzeli mistiku i melankoniju Divljeg zapada kao svoju inspiraciju, zorno su pokazali da ni nakon više od 70 godina očaranost publike vesternom ne opada. No, da i mi konja za utrku imamo, i to jako dobrog, konja, pokazali su i legende našeg, hrvatskog stripa. Kod nas su se u vesternu okušali, i to više nego uspješno brojni stripaši, od pionira domaćeg stripa poput Andrije Maurovića (Pustolovine starog Mačka, Trojica u mraku), Julesa Radilovića  (Jaime McPheeters putuje na istok), Noberta i Waltera Neugebauera (Tom i Malo Medvjeđe Srce), pa sve do Darka Macana (Jack Seaborn) u kultnom i nikad ne prežaljenom StripGenu.

A da nema straha za budućnost vesterna u hrvatskom stripu dokazuje i Señor, izuzetno zanimljiv strip čiji je prvi nastavak Ni živ – ni mrtav baš ovih dana ugledao svjetlo dana pod pokroviteljstvom izdavačke kuće Bookglobe. Nastao iz glave i ruku dvojca Dario Kumanović i Dario Kukić, Señor je zamišljen kao strip serijal, prema riječima samih autora, kao opaka varijanta Alan Forda na Divljem zapadu. Kad uzmemo u obzir poprilično otužno stanje na hrvatskom strip tržištu, posebice kad se radi o domaćem stripu, podatak da ova dvojica beskrajno talentiranih, no gotovo pa anonimnih autora već imaju dovršene četiri pune epizode (120 stranica po epizodi i to još u boji) zvuči kao znanstvena fantastika. Bez obzira što je prvi broj za sad objavljen u hard-cover izdanju, plan objavljivanja Señora je isključivo vezan za kioske i soft-covere, što naravno znači da će i cijena biti prilagođena osiromašenom hrvatskom džepu, a to posebno veseli. Ipak, vratimo se mi na sam album.

Tko je Señor? Señor je klasičan komični stripovski antijunak, vucibatina i jebivjetar koji svoje mjesto pod suncem traži u podneblju u kojem vedre i oblače kriminalci i svakojake bitange, korumpirani i pokvareni šerifi, prijateljice noći i neobični indijanci. Kako mu već samo ime govori Señor je Meksikanac, osamljenik, junačina bez svojeg vjernog pratitelja (on nema svojeg Chica, Kita Karsona ili Smuka i Salasa), samozvani bad guy bez pokrića, šeprtljavi lovac na ucjene, no u prvom redu naivčina i dobričina, koji pogađate, najčešće najebe. Unatoč tome što su sami autori povukli usporedbu Señora s Alan Fordom, mišljenja sam da su primjetniji utjecaji francusko belgijske škole stripa nego li Magnusa i Bunkera. U redu, britki i urnebesni dijalozi se možda i mogu povezati sa genijalnošću ranih radova Luciana Secchia, no vješta uporaba filmskih tehnika kadriranja, netradicionalna montaža, razbijanje klasičnog okvira strip kvadrata i briljantni crtež koji frapantno podsjeća na maestralnost jednog Andrea Franquina, Señora ipak opisuju kao čedo odskakutalo ispod kabanice Bande desinee.

Kako je Señor zamišljen kao strip serijal sa puno epizoda, teško je nakon pročitanog tek prvog djela dati neki konačan i potpuno ispravan vrijednosni sud o Senoru, no ono što možemo mirne duše zaključiti već na temelju prve epizode, jest to da je ovo djelce Kumanovića i Kukića pravo osvježenje na pomalo učmaloj hrvatskoj strip sceni.

Također, bili bi nepošteni kad ne bi pohvalili i izvrstan posao Nebojše Radića, vlasnika i glavnog urednika Bookglobea, koji je prvi prepoznao kvalitetu koja leži u ovom stripu, te omogućio da prva epizoda Senora ugleda svijetlo dana na zaista veličanstven način – u predivnom dizajnu i na više nego kvalitetnom papiru.

Izdavač: Bookglobe
Cijena: 99kn