Haaško tužiteljstvo pozvalo je u utorak sudsko vijeće Haaškoga suda da odbaci zahtjev vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja da ga se oslobodi ističući da je dokazalo sve elemente optužnice kojom tereti Šešelja za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u Hrvatskoj, te nad muslimanskim i hrvatskim stanovništvom u BiH kao i protiv vojvođanskih Hrvata
"Vijeće treba odbaciti zahtjev optuženog. Postoje dokazi na temelju kojih se optuženi može osuditi", kazao je tužitelj Mathias Marcussen na ročištu koje se održava na temelju pravila Haaškoga suda koje omogućava optuženom da, po završetku tužiteljskog dokaznog postupka, zatraži oslobađanje po jednoj ili više točaka optužnice i obrazloži zašto smatra da ih tužitelji nisu dokazali.
Marcussen je istaknuo da je tužiteljstvo dokazalo sve elemente Šešeljeve kaznene odgovornosti uključujući i njegov značajan doprinos kampanji etničkog čišćenja i progona počinjen u okviru udruženog zločinačkog pothvata, odnosno za nasilno uklanjanje nesrba s dijelova teritorija Hrvatske i BiH i same Srbije.
On je istaknuo da su zločine u Hrvatskoj i BiH počinile snage koje je regrutirao i slao Šešelj, ali ih je počinio i sam Šešelj svojim "govorom mržnje" kojim je stvarao atmosferu nesigurnosti i straha koja je dovela do deportacija i prisilnog premještanja u Vukovaru i Hrtkovcima.
Šešelja se tereti da je, zajedno s drugim sudionicima zločinačkog pothvata predvođenog bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, pokušao uspostaviti novu srpsku državu na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz progon pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i muslimana.
Tužitelji su istaknuli da je Šešelj etiketirao Hrvate kao ustaše, a sve u BiH koji su se zalagali za opstanak te države islamskim fundamentalistima, kako bi poticao na njihov progon.
"Bio je itekako svjestan pokretačke snage svojih zapaljivih govora", kazala je tužiteljica Lisa Birsay. Ona je kazala kako su brojni svjedoci na sudu prenijeli svoj strah od posljedica njegovih istupa u kojima se primjerice hvalio kako hrvatsko i muslimansko stanovništvo u BiH ne spava danima u strahu od Srpskog četničkog pokreta koji je vodio.
Optužen je za zločine protiv čovječnosti u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakr na Ovčari te progon Hrvata počinjen pokoljem u Voćinu kao i za progon Hrvata iz Vojvodine, te progon i ubojstva muslimana na području BiH.
Ideju 'velike Srbije' sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima, a svojom je ekstremnom retorikom mobilizirao i poticao na progon Hrvata i muslimana ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage.
Tužitelji su ponovno prikazali dio njegovih huškačkih govora, koji su dokazni materijal na suđenju, a kojima je poticao srpske dobrovoljačke postrojbe da haraju i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj na tim snimkama objašnjava kako je mobilizirao dobrovoljce Srpske radikalne stranke i upućivao ih u "srpske zemlje" u Hrvatskoj i BiH.
"Zločini su počinjeni nad ljudima samo zato što su bili 'pogrešne' nacionalnosti i zato što su živjeli na zemlji za koju je optuženi mislio da je srpska", istaknuo je Marcussen. On je kazao da, suprotno Šešeljevim tvrdnjama, postoje čvrsti dokazi sudjelovanja Šešeljevih dobrovoljaca u zločinima počinjenim po Hrvatskoj i BiH.
Tužiteljica Birsey istaknula je da je Šešeljev angažman na obnovi četništva pridonio udruženom zločinačkom pothvatu zato što se zalagao za homogenu srpsku državu i nasilje kao način stvaranja 'velike Srbije'. Sudsko bi vijeće svoju odluku o Šešeljevu zahtjevu trebalo donijeti unutar nekoliko tjedana.
