No, u jesen će biti još i gore, a Vladine mjere nisu dovoljne i potrebno je povećati i plaće, upozorio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever gostujući u Dnevniku Nove TV.

Najnovije brojke pokazuju da je od lipnja lani do lipnja ove godine zaduženost stanovništva porasla za 7,5 milijardi kuna, a raste i dalje. Dio građana novac koristi za kupnju nekretnina, ali velika većina zapravo refinancira kredite i nadoknađuje manjak prihodima, upozorio je Sever.

Daleko smo još od najgoreg, upozorio je Sever: ''Sasvim sigurno ovo još nije dno dna, još gore dolazi od same jeseni. Sve ono što će poskupljivati - od energenata, koji će sigurno ići još gore, neovisno o tome što će građani imati nešto mirniju ovu ogrjevnu sezonu jer su cijene kada je riječ i o struji i o plinu negdje zaustavljene, nisu zaustavljene za gospodarstvo, a ono to opet prekrcava u svoje krajnje cijene'. Nadalje, trošak hrane je ogromna stavka u budžetima većine građana. Hrana će sasvim sigurno dalje poskupljivati i problemi će se samo množiti i samo će rasti'', istaknuo je, između ostalog, predsjednik NHS-a.

Što se tiče rasta kreditne zaduženosti građana, ''s obzirom na inflaciju jasno je da ljudi pokušavaju na neki način održati vrijednost novca koji najmanje vrijedi ako stoji - pa čak i ako dižu kredite, još uvijek računaju da će im se to isplatiti očuvavši tako neku vrijednost kroz kupnju nekretnina''. Međutim, to je samo jedan dio, dodao je i ukazao na to da se ''veliki dio građana zadužuje gotovinski, nenamjenski jer imaju problema s pokrićem redovitih troškova, a kamo li nekih izvanrednih i naravno da se dodatno kreditno zadužuju''. Na sve to dolaze još i minusi po tekućim računima građana, podsjetio je šef sindikata, kao i cijeli niz problema koji se rješavaju upravo kroz zaduženost.

Vladini vaučeri za energente apsolutno više nisu dovoljni i neće dovoljno pomoći, naime, kako je Sever objasnio: ''Ti vaučeri se usmjeravaju samo prema onima koji su energetski siromašni - tu govorimo i kada je riječ o struji i o plinu. Sasvim sigurno je potrebno napraviti širi obuhvat jer više ovdje ne govorimo samo o statistički siromašnima, kojih je oko 19,5 posto, a unutar toga je tek jedan posto energetski siromašan, nego govorimo o tome da su ovim udarom lančanih poskupljenja - energenti, gorivo, hranam a i svemu ostalom, ugroženi daleko širi krugovi građana''.

Više u Hrvatskoj čak ne možemo govoriti o nekom srednjem sloju, istaknuo je predsjednik NHS-a: ''On je gotovo nestao. Govorimo o jednom širokom raslojavanju - pri vrhu imamo uski krug onih koji puno imaju, a na drugoj strani je sve širi krug onih koji nemaju - umirovljenici, oni koji primaju minimlnu plaću, svi oni koji primaju plaću do medijalne plaće, a i iznad nje, to su kategorije koje su silno ugrožene''.