Naime, oko 400 tisuća članova sindikalnih središnjica treba se do narednog petka izjasniti jesu li spremni sudjelovati u općem štrajku. Novi Zakon o radu, čiji bi konačni prijedlog trebao uskoro ići u proceduru, a što se očekuje krajem narednog tjedna, privremeno je povučen iz procedure. Nezadovoljstvo njime iskazali su i poslodavci i sindikalci, potonji ponajviše odredbama o povremenim poslovima i rasporedu tjednog radnog vremena.

No kako se čulo od Ozrena Matijaševića, navedeni razlog da je prijedlog Zakona privremeno povučen iz procedure zbog prilagodbe našeg radnog zakonodavstva europskom, smatra izlikom jer, navodi, da se Zakon o radu od 1996. na ovamo šest puta mijenjao, a zadnji put u 2013. godini.

Sindikalci su doduše zadovoljni time da se povlači Zakon o povremenim poslovima, no izjašnjavanje o općem štrajku koje je u tijeku nastavlja se pa se može dogoditi da se, kako je primijetila urednica, poklopi donošenje zakona s općim štrajkom sindikalaca.

'Jučer smo, Bogu hvala, dobili službenu obavijest da se, s obzirom na negativne konotacije u javnosti, Zakon o povremenim poslovima povlači iz procedure', kazao je Matijašević. Istaknuo je i da bi bilo 90 posto prijepora između sindikata kao socijalnih partnera i Vlade uklonjeno kad bi se odustalo od navedenog rasporeda 56-satnog tjednog radnog vremena u prijedlogu zakona.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatraju da je Zakon o radu dio reformi koje se moraju provesti te su stava da se taj zakon ili donese ili da se od njega odustane. Glavni direktor HUP-a Majetić istaknuo je da se bez promjena tržišta rada neće dogoditi gospodarski rast. Napomenuo je da zakon ima nekih unapređenja, ali da su ona daleko od onoga što su očekivali. Založio se za to da treba napraviti kvalitetniju reformu tržišta rada, koja će 'razumjeti kontekst vremena' i dovesti do tog da imamo dinamičnije tržište rada, što bi vodilo većoj konkurentnosti, rastu gospodarstva i zapošljavanju.

S obzirom na to da smo godinu dana pregovarali, propuštena je prilika da se to napravi, rekao je Majetić napomenuvši u emisiji i kako u tom vremenu imamo sedam do osam tisuća više nezaposlenih.

Formulaciju o rasporedu tjednog radnog vremena, koja navodi mogućnost 56-satnog radnog tjedna, Ozren Matijašević smatra naročito štetnom, jer kaže, i dosad su radnici izlazili u susret poslodavcima kad je bilo potrebe. Ističe da je zakonodavac još u prvoj verziji naveo da se radi o sporadičnim pojavama kad poslodavci imaju potrebu za većim angažmanom radnika. Sindikati smatraju da je u tom pogledu Zakon o radu i dosad funkcionirao, no kako navodi Majetić kao predstavnik HUP-a, radi se o tome da se zakonski omogući fleksibilnost radnog vremena malim i srednjim tvrtkama jer u velikim poslovnim sustavima to je rješavano kroz kolektivne ugovore.

Prosječno će zaposlenici i dalje raditi 40 plus osam sati, ali u slučaju potrebe da se neki projekt, posao mora dovršiti u iznimno kratkom vremenu, moći će raditi 56, a po novom prijedlogu i do 60 sati, pojašnjeno je, pri čemu su i Majetić i Matijašević istaknuli da su radnici zabrinuti i zbog dugogodišnje prakse narušavanja radničkih prava, neplaćenih prekovremenih i slično, što je ujedno argument da trebamo Zakon o radu koji neće biti samo slovo na papiru, već će se provoditi.